Kardiomiopatija, bolest koja uključuje slabljenje srčanog mišića, otežava srcu pumpanje krvi kroz tijelo. Kako se kardiomiopatija pogoršava, srce postaje slabije.
Srce postaje manje sposobno pumpati krv kroz tijelo i nesposobno održavati normalan električni ritam. Rezultat može biti zatajenje srca ili nepravilni otkucaji srca koji se nazivaju aritmije. Oslabljeno srce također može uzrokovati druge komplikacije, poput problema sa srčanim zaliscima.
Prema CDC-u kardiomiopatija se može pojaviti kod čak 1 od 500 ljudi, ali često ostane nedijagnosticirana.
Kardiomiopatija se može razviti tijekom vremena ili osoba može imati bolest od rođenja, a pogađa sve dobne skupine, navodi American Heart Association.
Kardiomiopatija se može pojaviti kod čak 1 od 500 ljudi, ali često ostane nedijagnosticirana. Izvor: Canva
Simptomi
U nekim slučajevima, obično blagim, nema simptoma kardiomiopatije.
Međutim, kako stanje napreduje, osoba može doživjeti sljedeće simptome s različitim stupnjevima ozbiljnosti:
- umor
- otežano disanje
- oticanje nogu i gležnjeva
- lupanje srca
- vrtoglavica
- nesvijest.
Trudnoća može biti jedan od čimbenika rizika za kardiomiopatiju. Izvor: Canva
Uzroci i čimbenici rizika
Uzrok kardiomiopatije nije uvijek jasan, ali postoje neki poznati čimbenici rizika. Na primjer, stanja koja dovode do upale ili oštećenja srca mogu povećati rizik od kardiomiopatije.
Zatajenje srca, koje se može pojaviti kao posljedica srčanog udara ili drugih stanja, također može uzrokovati kardiomiopatiju.
Dodatni čimbenici rizika:
- obiteljska povijest bolesti srca, iznenadne srčane smrti ili kardiomiopatije
- visoki krvni tlak
- koronarna bolest
- amiloidoza i sarkoidoza, koje mogu oštetiti srce
- virusne infekcije srca
- dijabetes
- poremećaj upotrebe alkohola
- trudnoća
- korištenje kokaina i amfetamina
- pretilost
- kemoterapije
- stres.
Kako se kardiomiopatija pogoršava, srce postaje slabije. Izvor: Unsplash
Postoji nekoliko vrsta kardiomiopatije, navodi Medical News Today.
Dilatacijska kardiomiopatija jest najčešći oblik bolesti. Obično se javlja kod odraslih osoba mlađih od 50 godina. Bolest često počinje u lijevoj klijetki, ali na kraju može zahvatiti i desnu klijetku. Također može utjecati na strukturu i funkciju atrija (gornje komore srca).
Hipertrofična kardiomiopatija, genetsko stanje u kojem dolazi do abnormalnog rasta vlakana srčanog mišića, dovodi do zadebljanja ili “hipertrofije” tih vlakana. Zadebljanje čini srčane komore krutim i utječe na protok krvi. Također može povećati rizik od električnih poremećaja, koji se nazivaju aritmije.
Restriktivna kardiomiopatija nastaje kada tkiva ventrikula postanu kruta i ne mogu se pravilno ispuniti krvlju. Na kraju, to može dovesti do zatajenja srca. Češće se javlja kod starijih osoba i može biti posljedica infiltracijskih stanja, onih koja uključuju nakupljanje abnormalnih tvari u tjelesnim tkivima, poput amiloidoze.
Kod aritmogene kardiomiopatije, nasljednog genetskog stanja, vlaknasto i masno tkivo zamjenjuje zdravo tkivo desne klijetke, što može uzrokovati nepravilan srčani ritam. U nekim slučajevima ovaj se proces može dogoditi i u lijevoj klijetki.
Prema istraživanju, aritmogena kardiomiopatija povećava rizik od iznenadne srčane smrti, osobito kod mladih ljudi i sportaša.
Postoji i stresom izazvana kardiomiopatija, također poznata kao sindrom slomljenog srca.
Pročitajte više:
Kada se obratiti liječniku?
Kardiomiopatija predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva liječenje. Bez liječenja, bolest može napredovati i postati opasna po život te uzrokovati zastoj srca.
Svatko tko ima jaku obiteljsku anamnezu kardiomiopatije ili tko doživi jedan ili više simptoma ove bolesti trebao bi kontaktirati liječnika. Ranija dijagnoza može poboljšati izglede osobe.
Liječnici će obaviti fizički pregled i dijagnostičke testove kako bi potvrdili kardiomiopatiju.
Namjera liječenja kardiomiopatije bit će kontrolirati simptome, usporiti napredovanje stanja i spriječiti iznenadnu srčanu smrt. Vrsta liječenja može ovisiti o težini simptoma i obliku kardiomiopatije.
Liječenje se obično sastoji od promjene načina života i lijekova. Dodatno liječenje u težim slučajevima može uključivati implantirane uređaje ili operaciju.
Promjene načina života mogu pomoći u smanjenju ozbiljnosti stanja koja su mogla dovesti do kardiomiopatije. Također mogu usporiti napredovanje bolesti. Mogu uključivati uravnoteženu prehranu, ograničavanje unosa trans masti, zasićenih masti, dodanog šećera i soli.
Upravljanje stresom, prestanak pušenja i tjelesna aktivnost također su korisni za osobe s kardiomiopatijom. Količina i intenzitet korisne tjelesne aktivnosti može varirati o čemu trebate razgovarati s liječnikom prije početka.
