Sposobnost usmjeravanja pažnje nije karakteristična samo za ljude – imaju je i brojne životinje, što pokazuje da je riječ o mehanizmu koji postoji već stotinama milijuna godina. Unatoč tome, znanstvenici još uvijek pokušavaju otkriti koji dijelovi mozga kontroliraju naš fokus. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Communications, donosi važan korak u tom smjeru. Znanstvenici su kod miševa otkrili skupinu neurona koja ima ključnu ulogu u usmjeravanju pažnje i filtriranju nevažnih podražaja. Budući da ljudi i miševi dijele brojne sličnosti u građi i funkcioniranju mozga, istraživači vjeruju da bi slično otkriće moglo pomoći i u boljem razumijevanju poremećaja poput ADHD-a.
Važnu ulogu u fokusu možda ima “drevni” dio mozga
Sposobnost usmjeravanja pažnje omogućuje nam da se usredotočimo na važne informacije, a zanemarimo one koje nas ometaju. Upravo je taj mehanizam ključan za svakodnevno funkcioniranje, a njegov poremećaj povezuje se sa stanjima poput ADHD-a i autizma. Dugo se smatralo da je za kontrolu pažnje ponajprije odgovoran prefrontalni korteks, dio mozga koji je posebno razvijen kod ljudi. No novo istraživanje sugerira da važnu ulogu ima i znatno stariji dio mozga – moždano deblo. Znanstvenici smatraju da upravo ono predstavlja evolucijski drevan mehanizam koji omogućuje usmjeravanje pažnje, ne samo kod ljudi već i kod brojnih drugih životinjskih vrsta.
Pročitaj više:
Neuroni koji pomažu mozgu zadržati fokus
Znanstvenici su otkrili da važnu ulogu u usmjeravanju pažnje imaju inhibitorni neuroni smješteni u moždanom deblu, koji postoje kod brojnih kralježnjaka, uključujući ptice, ribe i sisavce. Kako bi provjerili njihovu funkciju, proveli su pokus na miševima u kojem su životinje morale usmjeriti pažnju na važne vizualne informacije i zanemariti ometajuće podražaje. Kada su istraživači privremeno onemogućili rad tih neurona, miševi su postali znatno podložniji ometanju, što upućuje na to da upravo te živčane stanice imaju ključnu ulogu u održavanju fokusa, piše ScienceDaily.
Što se događa kada se neuroni isključe?
Dodatni pokusi pokazali su da problemi koje su miševi imali nisu bili povezani s vidom ni sposobnošću kretanja. Umjesto toga, izgubili su sposobnost razlikovanja važnih informacija od onih koje ih ometaju te su se teže usredotočivali na ono što je bilo najvažnije. Prema istraživačima, to potvrđuje da ovi neuroni djeluju poput svojevrsnog “filtra” koji mozgu pomaže odabrati na koje će informacije usmjeriti pažnju, a koje zanemariti.
Pročitaj više:
Novo otkriće moglo bi pomoći u razumijevanju ADHD-a
Znanstvenici sada žele utvrditi imaju li isti neuroni jednaku ulogu i u ljudskom mozgu. Ako buduća istraživanja potvrde da njihov rad odstupa kod osoba s ADHD-om ili autizmom, to bi moglo pridonijeti boljem razumijevanju ovih stanja te otvoriti put razvoju preciznijih dijagnostičkih metoda i učinkovitijih terapija.
