Kraj ljeta ne donosi svima samo povratak rutini i hladnije dane. Kod nekih ljudi upravo početak jeseni prati pojačana tjeskoba, lošije raspoloženje, umor ili osjećaj nelagode kojem je teško pronaći jasan razlog. Iako se ponekad naziva „jesenskom anksioznošću“, nije riječ o zasebnoj medicinskoj dijagnozi, već o pojavi koja se kod nekih osoba ponavlja u isto doba godine.
Promjena godišnjeg doba može utjecati na raspoloženje na više načina. Dani postaju kraći, prirodnog svjetla ima manje, mijenja se svakodnevna rutina, a približavanje zime i blagdana nekima donosi dodatni stres. Kod osoba sklonih sezonskom afektivnom poremećaju upravo se tijekom jeseni mogu početi pojavljivati prvi simptomi.
Manje dnevnog svjetla može utjecati na raspoloženje
Jedan od važnijih čimbenika je smanjena izloženost prirodnom svjetlu. Ono sudjeluje u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti te procesa povezanih s raspoloženjem. Zbog toga promjene u količini dnevnog svjetla kod nekih ljudi mogu biti praćene većim umorom, lošijim raspoloženjem ili izraženijom tjeskobom.
Kako navodi Medical News Today, jesenske promjene raspoloženja ne moraju biti povezane samo sa svjetlom. Svoje mogu učiniti i promjene životnih navika, manje kretanja i druženja, veći unos kofeina, stres zbog nadolazeće zime, ali i neugodne uspomene povezane s određenim razdobljem godine.
Pročitaj više:
Jesenska anksioznost nije isto što i sezonska depresija
Važno je razlikovati prolazne promjene raspoloženja od sezonskog afektivnog poremećaja (SAD), oblika depresije sa sezonskim obrascem. Njegovi simptomi mogu uključivati dugotrajniju tugu ili tjeskobu, gubitak interesa za aktivnosti koje su prije donosile zadovoljstvo, manjak energije, promjene apetita i spavanja, poteškoće s koncentracijom te povlačenje iz društva.
Promjene rutine također mogu biti važan okidač. Povratak na posao ili u školu, ranije ustajanje, manje sna, završetak ljeta i približavanje blagdana kod nekih ljudi stvaraju dodatni osjećaj pritiska, piše Healthline.
Pročitaj više:
Što može pomoći?
Boravak na dnevnom svjetlu jedan je od najjednostavnijih koraka koji se može uključiti u svakodnevicu. Korisni mogu biti jutarnja ili podnevna šetnja, redovita tjelesna aktivnost te održavanje društvenih kontakata i aktivnosti koje pomažu u smanjenju stresa. Čak i kada hladnije vrijeme promijeni uobičajenu rutinu, važno je pronaći način da se kretanje i vrijeme provedeno na otvorenom ne izgube potpuno.
Ako se tjeskoba ponavlja iz godine u godinu, traje dulje vrijeme ili počne utjecati na posao, školu, odnose i svakodnevno funkcioniranje, dobro je potražiti stručnu pomoć. Kod izraženijih simptoma mogu pomoći psihoterapija, a kod sezonskog afektivnog poremećaja u određenim se slučajevima primjenjuju i terapija svjetlom te lijekovi.
