Preskoči na sadržaj
Novosti Zdravlje 9 najvećih mitovi o higijeni u koje ne biste trebali vjerovati!
Zdravlje

9 najvećih mitovi o higijeni u koje ne biste trebali vjerovati!

Piše: ak

Vaše tijelo svakodnevno dolazi u kontakt s tisućama klica i bakterija, pa održavanje dobrih higijenskih navika, poput kupanja i pranja ruku, pomaže u smanjenju rizika od infekcije i bolesti. A dobro će biti i za vaše mentalno zdravlje. Prakticiranje pravilne tjelesne higijene može vam pomoći da se osjećate samopouzdano i podići vaše cjelokupno samopoštovanje.

Higijena čini bitan aspekt osobne njege, no ima dosta dezinformacija o tim navikama.

Dok su dobrobiti osobne higijene jasne, definiranje tih praksi nije uvijek tako jednostavno. Svatko ima različitu predodžbu o tome kako izgleda dobra higijena, a mnogi ljudi slijede vrlo različite rutine.

Evo nekih od najčešćih mitova o higijeni kojih morate biti svjesni dok razvijate vlastite navike.

 

Higijena čini bitan aspekt osobne njege, no ima dosta dezinformacija o tim navikama. Izvor: Canva

1: Mokrenje pod tušem nije opasno

Iako mokrenje pod tušem može biti gadno, je li opasno za vaše zdravlje?

Ne postoje objavljena istraživanja koja dokumentiraju stvarnu štetu od mokrenja pod tušem. Ipak to se ne preporučuje. “Postoji teoretski rizik od bakterijske infekcije ako postoji otvorena posjekotina na koži i bakterije u mokraći”, upozorava dermatologinja Marisa Garshick.

I ne treba vam medicinska diploma kako biste zaključili da se drugi ljudi vjerojatno ne žele tuširati u vašem urinu. “Nije baš obzirno ako se tuširate s drugim ljudima, a između toga se ne obavi pravilno čišćenje”, ističe ona.

Držanje četkice za zube pod tušem nije dobra ideja. Izvor: Canva

2: Pranje zubi pod tušem čini se isto kao korištenje umivaonika

Držanje četkice za zube pod tušem za hitne situacije može se činiti kao opcija koja štedi vrijeme. Ali to nije dobra ideja, kaže Garshick. “U vlažnom okruženju može doći do prekomjernog razmnožavanja bakterija”, objašnjava ona.

Ako ćete prati zube pod tušem, “trebate to učiniti prije pranja tijela”, kaže Garshick. “Tako će sapun ili pjena za tuširanje pomoći u ispiranju ostataka paste za zube.”

Previše tuširanja može negativno utjecati na vašu kožu. Izvor: Canva

3: Morate se tuširati svaki dan

Iako postoji mnogo razloga zašto bi se netko mogao odlučiti tuširati svakodnevno, kao što su osobne preferencije, pomoć pri jutarnjem buđenju ili redovita rutina vježbanja, svakodnevno tuširanje nema nikakve zdravstvene koristi. Zapravo, previše tuširanja može negativno utjecati na vašu kožu.

Normalna, zdrava koža ima sloj prirodnih ulja i dobrih bakterija koji štite kožu od isušivanja i bakterija. Pretjerano pranje tijela sapunom i vodom, osobito vrućom, može skinuti ovaj sloj, ostavljajući kožu suhom, nadraženom ili ispucalom i izloženu riziku od infekcije ili alergijske reakcije.

Za osobe sa stanjima poput ekcema ili psorijaze, to također može dovesti do pogoršanja. Osim toga, imunološki sustav treba interakciju s klicama, bakterijama i prljavštinom na koži kako bi izgradio otpornost i zaštitna antitijela. Prečesto tuširanje ometa sposobnost imunološkog sustava da radi svoj posao. Pretjerana uporaba antibakterijskih sapuna također može uništiti normalne bakterije na koži i dovesti do otpornosti na antibiotike.

S druge strane, premalo kupanja može rezultirati neugodnim mirisom tijela i nakupljanjem prljavštine, ulja i mrtve kože što može dovesti do začepljenih pora, akni i drugih bakterijskih ili gljivičnih infekcija. Tuširanje nekoliko puta tjedno obično će biti dovoljno za osiguravanje odgovarajuće higijene.

Prištići obično nestanu sami od sebe za 3 do 7 dana. Izvor: Pexels

4: Najbolje se riješiti prištića istiskivanjem

Bez obzira koliko primamljivo ili zadovoljavajuće bilo istisnuti prištić, nemojte to učiniti. Iako se može činiti kao “brzo rješenje”, stiskanje prištića zapravo može uzrokovati pojavu novih, kao i pogoršanje mrlja i ožiljaka. Kada probušite kožu prištića, oslobađate svu masnoću, ostatke, prljavštinu i bakterije u njemu, koje se mogu proširiti na druge pore i dovesti do većeg izbijanja.

Stiskanje prištića također može prisiliti njegov sadržaj još dublje u vašu kožu, unoseći još više prljavštine i bakterija s vašeg prsta na njega. Zbog toga vaša koža može izgledati još crvenije, upaljeno i natečeno.

Najbolje da ga pustite. Prištići obično nestanu sami od sebe za 3 do 7 dana. Ako imate česte prištiće ili akne za koje se čini da nikada ne nestaju, vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite može vam pomoći identificirati problem i razviti plan skrbi specifičan za vaše potrebe.

Ne samo da su štapići nepotrebni za čišćenje ušiju, već mogu uzrokovati štetu. Izvor: Canva

5: Pamučni štapići su siguran način za čišćenje ušnog voska

Iako mnogi redovito koriste štapiće za čišćenje ušiju, to nije sigurno. Ne samo da su štapići nepotrebni za čišćenje ušiju, već mogu uzrokovati štetu.

Korištenje pamučnog štapića zapravo može gurnuti ušni vosak dalje u vaš ušni kanal, uzrokujući nelagodu, te zarobiti bakterije u uhu, što može dovesti do infekcije. Umetanje stranog tijela poput pamučnog štapića u uho također može uzrokovati oštećenje ili ozljedu uha, poput puknuća bubnjića.

Iako ušni vosak može biti neugodan, ušni vosak ima antimikrobna svojstva koja uništavaju bakterije prije nego što stvore infekciju i djeluje kao hidratant za ušni kanal, kaže otolog dr. Hildrew.

U većini slučajeva nije potrebno čistiti uši, jer se ušni vosak obično prirodno kreće prema vanjskom uhu i ispada sam od sebe žvakanjem i drugim pokretima čeljusti.

Ako osjetite simptome kao što su osjećaj punoće u uhu, smanjeni ili prigušeni sluh, bol, istjecanje tekućine ili nelagodu, trebali biste posjetiti svog liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Za pitanja ili nedoumice u vezi s vaginalnim mirisom, iscjetkom ili nelagodom, obratite se svom liječniku. Izvor: Canva

6: Ispiranje će očistiti vašu vaginu

Poput vaših ušiju, vaša se vagina sama čisti. Impresivno, zar ne?

Vaginalno ispiranje se odnosi na pranje ili čišćenje unutrašnjosti vagine vodom ili mješavinom tekućina.

“Zapravo, ispiranje često šteti vaginalnoj flori (prisutnim normalnim bakterijama) i mijenja prirodni pH u vagini”, kaže dr. Mareiniss, napominjući kako većina liječnika ne preporučuje tu praksu. “Ispiranjem žene mogu povećati rizik od bakterijske vaginoze, vaginalne infekcije, upalne bolesti zdjelice i izvanmaternične trudnoće.”

Štoviše, ovo nepotrebno čišćenje može povećati vjerojatnost razvoja spolno prenosivih infekcija. Ispiranje tijekom trudnoće može čak uzrokovati prijevremeni porod, upozorava dr. Mareiniss.

Najbolje pustiti neka se sama očisti i umjesto toga redovito prati vaginu izvana toplom vodom i blagim sapunom.

Za pitanja ili nedoumice u vezi s vaginalnim mirisom, iscjetkom ili nelagodom, obratite se svom liječniku primarne zdravstvene zaštite.

Nekoliko istraživanja ukazivala su na vezu između antiperspiranta ili dezodoransa i raka dojke. Izvor: Canva

7: Dezodoransi i antiperspiranti uzrokuju rak dojke

Početkom 2000-ih, nekoliko istraživanja ukazivala su na vezu između antiperspiranta ili dezodoransa i raka dojke.

Autori ovih studija i drugi znanstvenici teoretizirali su kako kemikalije koje se nalaze u tim proizvodima, uključujući aluminij i parabene, koža apsorbira, osobito nakon brijanja, i taloži ih u limfnim čvorovima. Međutim, prema Američkom društvu za borbu protiv raka i Nacionalnom institutu za rak nema čvrstih dokaza koji povezuju ove proizvode s rakom dojke, navodi One Medical.

 

Pročitajte više:

8: Uvijek perite ruke vrućom vodom

Istina, kipuća voda učinkovito ubija štetne bakterije. Ali nema znanstvenih dokaza kako treba prati ruke vrućom vodom, kaže dr. Mareiniss. Topla voda može biti jednako učinkovita kao i vruća.

Treba sapunati ruke čak i prije nego što ih smočite. “Utrljajte tekući sapun u svoje ruke, a zatim isperite vodom kako biste uklonili sav sapun i prljavštinu”, napominje dr. Mareiniss. I naravno, perite ih najmanje 20 sekundi, savjetuje Everyday Health.

Perite ruke najmanje 20 sekundi. Izvor: Pexels

9: Pravilo 5 sekundi

Za “pravilo pet sekundi” ste vjerojatno čuli. Ali ako hrana padne na pod čak i na jednu sekundu, pa ju pojedete, to može biti štetno, kaže Thomas Murray, specijalist za zarazne bolesti.

“Bakterije se mogu vezati za hranu čim ona padne na tlo”, objašnjava. “Što dulje ondje stoji, više se bakterija može zakačiti, ali ne može se pretpostaviti ako se hrana pokupi u pet sekundi da nije kontaminirana.” Osobito ako se ta površina, poput poda, ne čisti često.

Dakle, sljedeći put kad krenete jesti nešto s poda, razmislite o sigurnijem putu i umjesto toga to bacite.