Naš imunološki sustav sastoji se od višestrukih pametnih obrana ugrađenih u naša tijela, ali ako te obrane posustanu, to može dovesti do bolesti kao što je multipla skleroza (MS). Znanstvenici su možda pronašli novi način kontrole potencijalno opasnih autoimunih reakcija.
Tim znanstvenika u SAD-u razvio je poseban probiotik koji je uspio regulirati aktivnost dendritičnih stanica. Ove stanice igraju ključnu ulogu u upravljanju odgovorima imunoloških stanica.
Kad su probiotici uneseni u crijeva miševa s induciranim stanjima sličnim MS-u, autoimunost je bila učinkovito potisnuta u ključnim područjima mozga. Ako liječenje djeluje kod ljudi, moglo bi pomoći kod nekih od najštetnijih bolesti koje trenutno postoje.
Kao i njegova dugotrajna, samoodrživa primjena, ono što također posebno obećava u vezi s liječenjem je to što je preciznije od postojećih opcija i čini se da nema mnogo nuspojava.
“Proizvedeni probiotici mogli bi revolucionirati način na koji liječimo kronične bolesti”, kaže neuroznanstvenik Francisco Quintana.
“Ako možemo koristiti žive mikrobe za proizvodnju lijekova iz tijela, oni mogu nastaviti proizvoditi aktivni spoj prema potrebi, što je bitno kada uzmemo u obzir doživotne bolesti koje zahtijevaju stalno liječenje.”
Izvor: Unsplash
Kako bi probiotik djelovao, tim je morao dublje istražiti funkciju dendritičnih stanica u autoimunosti, koja još nije u potpunosti shvaćena. Pronašli su novi biokemijski put u tim stanicama koji bi mogao ‘zakočiti’ imunološki sustav. Ove kočnice ne funkcioniraju ispravno kod ljudi s autoimunim bolestima, što tijelo čini ranjivim. ‘Dobra bakterija’ koju su projektirali istraživači dizajnirana je za proizvodnju laktata, koji je zauzvrat aktivirao kočnicu imunološkog sustava.
Nijedan od modificiranih probiotika nije primijećen u krvotoku miševa, što sugerira da su crijeva i mozak izravno signalizirali jedan drugome, a dendritične stanice nalaze se na oba mjesta u tijelu. Iako je studija uključivala modele miševa sa sličnim stanjem kao MS, druge imunološki posredovane bolesti mogle bi biti ciljane na isti način. Autoimune bolesti pogađaju znatan postotak populacije u SAD-u, a dostupne su ograničene mogućnosti liječenja i zato što lijekovi teško mogu prijeći krvno-moždanu barijeru.
Kako navodi portal Science Alert, istraživači se nadaju da bi se različite vrste probiotika mogle konstruirati za proizvodnju različitih spojeva i postizanje različitih rezultata. Za to će trebati puno više istraživanja, ali ovo je početak koji obećava.
“Sposobnost korištenja živih stanica kao izvora lijekova u tijelu ima ogroman potencijal za izradu personaliziranijih i preciznijih terapija”, kaže Quintana. “Ako su ti mikrobi koji žive u crijevima dovoljno moćni da utječu na upalu u mozgu, uvjereni smo da ćemo njihovu moć moći iskoristiti i drugdje.”
