Anksioznost se može pojaviti kada se osoba boji da će se nešto loše dogoditi. Obično se odnosi na strah ili brigu o određenom problemu. Ubrzano disanje i vrtoglavica mogu biti znakovi tjeskobe.
Anksioznost može biti reakcija na stres. Osim osjećaja straha i brige, često uključuje i fizičke simptome. Ljudi također mogu doživjeti tjeskobu kada ne postoji prepoznatljiv uzrok stresa.
Ovaj članak objašnjava razlike između napadaja tjeskobe i napadaja panike, uzroke napadaja tjeskobe te mogućnosti liječenja.
Napadaj anksioznosti obično uključuje strah od neke specifične pojave ili problema koji bi se mogao dogoditi. Simptomi uključuju zabrinutost, nemir i neke fizičke simptome, kao što su promjene u brzini otkucaja srca. Anksioznost se razlikuje od napadaja panike, ali se može pojaviti kao dio anksioznog ili paničnog poremećaja.
Razlike između napadaja anksioznosti i napadaja panike
Definicija napada tjeskobe je subjektivna i ljudi mogu reći da imaju napadaj tjeskobe kada opisuju napad panike.
Anksioznost može uzrokovati fizičke simptome, koje ljudi mogu opisati kao napad tjeskobe. To uključuje:
- osjećaj ošamućenosti i vrtoglavice
- osjećaj vrtnje ili grč u želucu
- nemir
- ubrzano disanje
- proljev
- znojenje
- nalete vrućine
- mučninu
- utrnulost
- glavobolje i bolove u leđima
- brz ili nepravilan rad srca
Anksioznost:
- može imati određeni okidač, kao što je ispit, problemi na radnom mjestu, zdravstveni problemi ili problemi u vezi
- može biti znak anksioznog poremećaja
- može imati manje intenzivne simptome nego što su kod napadaja panike
- obično se razvija postupno kada se osoba osjeća tjeskobno
Napadaji panike su simptom i mogu se pojaviti kod raznih anksioznih poremećaja. Na primjer, osobe s generaliziranim anksioznim poremećajem (GAP) mogu doživjeti visoku razinu zabrinutosti sve dok ne dožive napadaj panike.
Napadaj panike:
- ima simptome koji se mogu činiti ozbiljnima ili intenzivnima
- može se dogoditi neočekivano, bilo da se osoba osjeća smireno ili tjeskobno
- uključuje fizičke simptome i osjećaje užasa toliko intenzivne da se osoba boji potpunog gubitka kontrole ili smrti
- često se javlja iznenada i obično doseže vrhunac unutar deset minuta prije nego što se smiri, iako se negativni učinak može nastaviti.
Česti napadi panike mogu biti simptom paničnog poremećaja.
Razlika u simptomima
I panika i anksioznost mogu uključivati:
- strah
- ubrzano lupanje srca
- nepromišljenost
- mučninu
- obamrlost ili trnce
- znojenje
- bol u prsima
- iracionalne misli.
Tijekom napada panike ti osjećaji su znatno intenzivniji. Osoba može iskreno vjerovati da će umrijeti. Simptomi napadaja panike mogu biti slični teškim stanjima, poput bolesti srca, zbog čega ljudi mogu zatražiti liječničku pomoć.
Razlike u načinu početka napadaja
Anksioznost može biti odgovor na određenu brigu, strah ili stres i ima tendenciju razvijati se postupno. Može biti blaga, umjerena ili teška.
Napadaj panike može se dogoditi bez upozorenja i može dati ljudima osjećaj da su izvan kontrole. Napadaj panike može se javiti bilo da se osoba osjeća mirno ili tjeskobno, pa čak i tijekom sna. Ne mora postojati očiti uzrok napadaja, a razina straha nije proporcionalna okidaču.
Razlike u trajanju
Anksioznost se može odnositi na određenu situaciju. Ima tendenciju nakupljanja i traje neko vrijeme.
Napadaj panike počinje iznenada, traje između pet do dvadeset minuta te doseže vrhunac nakon deset minuta. Nakon toga počinje popuštati, iako učinci mogu potrajati i dulje.
Anksioznost općenito ne doseže vrhunac na ovaj način, ali kod nekih ljudi anksioznost se može razviti u napadaj panike.
Može li tjeskoba dovesti do panike?
Napadaj panike može biti simptom anksioznosti.
Osoba koja ima panični poremećaj može osjetiti tjeskobu da će imati napad panike. Neizvjesnost oko toga hoće li se ili kada napad dogoditi može dovesti do zabrinutosti ili tjeskobe između napada. Ljudi mogu poduzeti korake kako bi izbjegli situacije za koje smatraju da će im izazvati napad panike.
Za osobu s paničnim poremećajem, anksioznost može izazvati napad panike. Strah od napadaja panike može utjecati na ponašanje i sposobnost osobe da funkcionira u svakodnevnom životu.
Vrste anksioznog poremećaja
Postoji nekoliko različitih klasificiranih anksioznih poremećaja. Svaki poremećaj ima različite simptome koje određene situacije mogu izazvati.
Panični poremećaj: To uključuje česte napade panike popraćene stalnim strahom od budućih napada. Osobe s paničnim poremećajem mogu izgubiti posao, odbiti putovati ili napustiti svoj dom, ili u potpunosti izbjegavati sve za što vjeruju da će izazvati napad.
Generalizirani anksiozni poremećaj: Ovo je stalno stanje zabrinutosti ili konstantan osjećaj straha, koji može trajati mjesecima ili godinama.
Socijalna anksioznost ili socijalna fobija: Ljudi imaju intenzivan i stalan strah da ih drugi gledaju i osuđuju.
Fobični poremećaj: Karakterizira ga intenzivna tjeskoba i iracionalan strah od predmeta ili situacija, na primjer, strah od pauka ili otvorenih prostora. Osobe s fobičnim poremećajem mogu biti svjesne da je njihov strah iracionalan.
Simptomi anksioznosti
Osim fizičkih simptoma tjeskobe, ljudi mogu doživjeti:
- osjećaj napetosti ili nervoze
- nemogućnost opuštanja
- osjećaj straha
- strah od najgoreg
- potrebu za potvrdom drugih
- loše raspoloženje ili depresiju
- ruminaciju, kada osoba neprestano i opetovano razmišlja o situaciji
- zabrinutost o tome što će se dogoditi u budućnosti
- zabrinutost zbog tjeskobe, primjerice kada bi se mogao dogoditi napadaj panike.
Neće svaki slučaj anksioznosti uključivati sve ove simptome. Anksioznost može biti blaga, umjerena ili teška, ovisno o okidaču i načinu na koji osoba na njega reagira. Suočeni primjerice s ispitom, neki ljudi mogu osjetiti blagu strepnju, dok drugi mogu osjetiti sve gore navedene simptome. Obično, kada opasnost ili percipirana opasnost prođe, simptomi nestaju. Anksioznost koja traje dugo ili ima određeni okidač može biti znak anksioznog poremećaja, kao što je socijalna anksioznost.
Uzroci
Anksioznost je često posljedica stresa ili osjećaja preopterećenosti.
Uzroci tjeskobe mogu uključivati:
- pritisak na poslu ili u školi
- financijski pritisak
- probleme u obitelji ili odnosima
- razvod, rastavu ili težak gubitak
- zabrinutost oko roditeljstva
- zabrinutost o okolišu ili klimatskim promjenama
- promjenu životne situacije, poput selidbe ili promjene posla
- smanjenu fizičku funkciju, primjerice smanjenu pokretljivost
- gubitak mentalnih funkcija, na primjer, kratkoročno pamćenje
- dijagnozu kroničnog zdravstvenog stanja
Također se mogu povezati s drugim uzrokom ili zdravstvenim stanjem, kao što su:
- fobija
- posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
- genetski faktori
- veliki stres ili podložnost stresu
- povijest zlouporabe droga ili alkohola
- prekomjerna upotreba kofeina
- korištenje nekih lijekova
- nedavno ili prošlo traumatično iskustvo
Okidači anksioznosti mogu uključivati:
- javni govor
- izloženost okidaču fobije
- strah od napadaja panike
Anksioznost možda nije uvijek racionalna. Na primjer, osoba može biti zabrinuta zbog gubitka posla bez ikakvih dokaza da će se to dogoditi.
Komplikacije
Reakcija koja dovodi do stresa i tjeskobe pomaže tijelu da se nosi s teškim situacijama koje se pojavljuju privremeno.
Adrenalin je hormon koji povećava otpornost organizma i pridonosi njegovoj prilagodbi u iznenadnim stresnim stanjima. Naglo oslobađanje ovog hormona priprema tijelo na bijeg od opasnosti ili fizičko suočavanje s opasnošću. Obično se razina adrenalina brzo se vraća u normalu nakon što nestane okidač straha. Međutim, ako se tjeskoba nastavi, a razina adrenalina ostane visoka, mogu nastati daljnji problemi.
Stalni stres i tjeskoba mogu dovesti do drugih problema, kao što je anksiozni poremećaj ili depresija.
Kontinuirani stres također može biti povezan s problemima imunološkog, probavnog i reproduktivnog sustava, a može utjecati i na probleme sa spavanjem.
Fizički zdravstveni problemi koji mogu proizaći iz tjeskobe su:
- čir na želucu
- srčani problemi
- dijabetes
Važno je nešto poduzeti ili potražiti pomoć kako biste smanjili stres i tjeskobu ako postanu pretjerani ili konstantni.
Liječenje
Mogućnosti liječenja tjeskobe i srodnih problema uključuju:
- kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT)
- lijekove, poput nekih vrsta antidepresiva
- grupe podrške.
Svatko tko se osjeća svladan stresom ili tjeskobom treba zatražiti savjet liječnika. Rano dobivanje pomoći može spriječiti pojavu drugih problema.
Savjeti za upravljanje stresom i tjeskobom
Prepoznavanje znakova: Ako ljudi znaju prepoznati znakove stresa ili tjeskobe, možda će moći nešto poduzeti. Glavobolje, nemogućnost spavanja ili prejedanje mogu biti znakovi da napravite pauzu ili zatražite pomoć.
Poznavanje osobnih okidača: Ako ljudi mogu naučiti prepoznati što ih čini tjeskobnim, možda će moći nešto poduzeti. Razmislite o vođenju dnevnika za praćenje okidača.
Zdrava prehrana: Užurban način života može rezultirati nezdravim prehrambenim navikama. Pokušajte pronaći vremena za zdrav obrok ili napravite ručak s puno svježeg voća i povrća.
Vježbanje: Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u održavanju mentalnog zdravlja i poboljšati osjećaj blagostanja.
Učenje tehnika opuštanja: Disanje, meditacija, aromaterapija i druge metode mogu pomoći u smanjenju stresa i tjeskobe.
Isprobavanje nove aktivnosti: Glazba, vrtlarstvo, zbor, joga, pilates ili neka druga grupna aktivnost mogu ublažiti stres i na neko vrijeme odvratiti sve brige.
Društvenost: Provedite vrijeme s prijateljima i obitelji ili pronađite grupu za upoznavanje drugih, poput volontiranja ili pridruživanja grupi podrške. Drugi ljudi mogu vam pružiti emocionalnu i praktičnu podršku.
Postavljanje ciljeva: Ako se ljudi osjećaju preopterećeni financijskim ili administrativnim problemima, planiranje može pomoći. Postavite ciljeve i prioritete i označite ih kad završite. Plan također može pomoći ljudima da kažu “ne” dodatnim zahtjevima drugih zbog kojih se osjećaju tjeskobno.
Kako navodi Medical News Today, anksioznost je osjećaj zabrinutosti, straha ili nervoze zbog određene situacije ili događaja, a može biti odgovor na stres. Osobe mogu osjećati nemir, mučninu ili bućkanje u želucu. Napadaj tjeskobe može se činiti kao iznenadni osjećaj straha bez ikakve prijetnje.
Napadaji panike su intenzivniji osjećaj straha ili nelagode. Ljudi mogu osjetiti gubitak kontrole ili da im je život u opasnosti. Napadi panike također se mogu činiti kao iznenadni osjećaj straha kada nema prijetnje.
Česti napadi panike mogu biti znak paničnog poremećaja.
Ako anksioznost ometa svakodnevni život ili ako ljudi imaju simptome paničnog poremećaja, trebaju posjetiti liječnika kako bi razgovarali o metodama suočavanja s problemom ili mogućnostima liječenja.
