Kvalitetan san utječe na rast i pravilan razvoj djece stoga je za njih važno da pravilnu higijenu spavanja usvoje već u dojenačkoj dobi.
Savjeti liječnika za bolji san
Kada djeca ne spavaju dovoljno, smanjuje se trajanje REM faze sna koju je kasnije potrebno nadomjestiti tijekom drugih ciklusa spavanja. Cijeli taj proces može biti iznimno stresan zbog povećanog lučenja hormona kortizola te poremećenog lučenja hormona grelina i leptina koji reguliraju glad i sitost.
Osim što pogoduje razvoju pretilosti kod djece, manjak sna rezultira razdražljivošću, slabijom koncentracijom, te u ekstremnim slučajevima može dovesti do epileptičkog napadaja, objasnila je neuropedijatrica izv. prof.dr.sc. Maša Malenica za Hinu.
Suprotno uvriježenom mišljenju - djeca ne bi trebala spavati uz bilo kakvo svjetlo. Izvor:Pexels
”Jedna od češćih grešaka koje roditelji rade još u dojenačkoj dobi djece je buđenje usred noći kako bi ih nahranili te korištenje hrane kao alata za utjehu. Osim što time remete djetetovu rutinu sna, stvaraju plodno tlo za razvoj emotivnog prejedanja u kasnijem djetinjstvu”, tvrdi Malenica.
Također napominje da je jedan od većih izazova s kojima se roditelji susreću utjecaj plavog svjetla pametnih uređaja na kvalitetu sna djece. Suprotno uvriježenom mišljenju, prof. Malenica kaže da djeca ne bi trebala spavati uz bilo kakvo svjetlo, a ponajmanje uz svjetlo pametnog uređaja.
Ono uzrokuje podražaj mrežnice koja zatim mozgu šalje signale, što rezultira nepravilnim lučenjem melatonina, hormona odgovornog za kvalitetan san.
Pročitaj više:
Za bolji san prof. Maša Malenica savjetuje izbjegavanje teških obroka i večere iza 20 sati te smanjivanje velikih fizičkih aktivnosti netom prije spavanja.
Ovisno o djetetovoj dobi, preporučuje adekvatnu količinu sna koja kod starije dojenčadi iznosi 12 do 16 sati, dok djeca u dobi od jedne do dvije godine treba 11 do 14 sati sna.
U dobi od tri do pet godina djeci se preporuča deset do 13 sati sna, školarcima devet do 12 sati sna, a adolescentima je potrebno osam do deset sati.
