Stres i anksioznost prirodne su reakcije tijela na opasnost. Svrha tih reakcija je osigurati budnost, usredotočenost i spremnost nositi se s prijetnjom.
I stres i anksioznost su normalni, iako ponekad mogu preplaviti ljude.
Ovaj članak objašnjava razlike i sličnosti između stresa i tjeskobe te razmatra metode liječenja i upravljanja tim stanjima.
Razlike između stresa i anksioznosti
I stres i anksioznost dio su prirodne reakcije tijela spremnog na borbu ili bijeg. Kada se netko osjeća ugroženo, njegovo tijelo oslobađa hormone stresa.
Hormoni stresa uzrokuju ubrzani rad srca, što rezultira većim protokom krvi u organe i ekstremitete. Ova reakcija omogućuje osobi da bude spremna boriti se ili pobjeći. Također ubrzava se disanje, a krvni tlak raste. U isto vrijeme, čovjekova osjetila postaju izoštrenija, a njegovo tijelo ispušta hranjive tvari u krv kako bi osiguralo da svi dijelovi imaju potrebnu energiju. Taj se proces događa jako brzo, a stručnjaci ga nazivaju stresom. Anksioznost je odgovor tijela na taj stres.
Mnogi će ljudi prepoznati anksioznost kao osjećaj tjeskobe, nelagode ili straha prije nekog događaja. To ih drži budnima i svjesnima. Potreba za borbom ili bijegom može se javiti kada se osoba suoči s fizičkom ili emocionalnom, stvarnom ili percipiranom prijetnjom. Iako obrambena reakcija može biti korisna, nekim ljudima može ometati svakodnevni život.
Simptomi
Postoje mnoge sličnosti između simptoma stresa i anksioznosti.
Kada je netko pod stresom, može doživjeti:
• brži rad srca
• ubrzano disanje
• tjeskobne misli
• neraspoloženje, razdražljivost ili ljutnju
• nezadovoljstvo
• osjećaj preopterećenosti
• usamljenost
• mučninu
• vrtoglavicu
• proljev ili zatvor.
Kada je netko anksiozan, može doživjeti:
• brži rad srca
• ubrzano disanje
• osjećaj nelagode ili straha
• znojenje
• proljev ili zatvor
• nervozu
• napetost
• nemir.
Kako onda razlikovati stres od anksioznosti?
Stres i anksioznost dio su iste tjelesne reakcije i imaju slične simptome. To znači da ih može biti teško razlikovati.
Stres je obično kratkotrajan i kao odgovor na prepoznatu prijetnju. Anksioznost može potrajati i ponekad se može činiti kao da je ništa ne izaziva.
Liječenje
Ljudi mogu naučiti nositi se sa stresom i tjeskobom na nekoliko načina.
Tehnike opuštanja
Tehnike opuštanja mogu pomoći ljudima da se nose sa stresom i tjeskobom. Oni uključuju:
• vježbe disanja
• fokusiranje na umirujuću riječ, poput “mir” ili “smirenost”
• vizualiziranje umirujućih prizora, poput plaže ili livade
• prakticiranje joge
• polako brojanje do deset.
Vježbanje
Tjelesna aktivnost može pomoći ljudima u borbi protiv stresnih situacija. To može biti brzo hodanje, vožnja biciklom, plivanje ili trčanje. I aktivnosti poput joge također mogu pomoći ljudima da se osjećaju smireno.
Razgovor
Razgovor o njihovim brigama, bilo licem u lice, telefonom ili putem interneta, može pomoći ljudima da ublaže stres. Ljudi mogu odlučiti razgovarati s prijateljem, partnerom, članom obitelji ili suradnikom ako je to netko kome vjeruju.
Savjetuje se ljudima da paze na svoj um i tijelo i poduzmu nešto kad mogu.
Ljudi bi trebali:
• prihvatiti da ne mogu kontrolirati sve
• zadovoljiti se svojim najboljim radije nego težiti savršenstvu
• saznati što izaziva njihov stres i tjeskobu
• ograničiti kofein i alkohol
• jesti dobro uravnotežene obroke
• naspavati se
• vježbati svaki dan.
Može li se jedno pretvoriti u drugo?
Ponekad se stres može razviti u anksioznost. Stres je reakcija tijela na prijetnju, a anksioznost je reakcija tijela na stres.
Kada posjetiti liječnika?
Stres i tjeskoba nisu uvijek loša stvar. To su prirodne, kratkotrajne reakcije koje su ljudima potrebne kako bi ostali sigurni, no ako ste pod stresom ili se osjećate anksiozno cijelo vrijeme, trebali biste razgovarati s liječnikom jer možda patite od kroničnog stresa ili anksioznog poremećaja.
Znakovi upozorenja na koje treba obratiti pozornost uključuju:
• pretjerana tjeskoba koja ometa svakodnevni život
• zlouporaba droga ili alkohola za rješavanje stresa ili tjeskobe
• iracionalni strahovi
• značajna promjena u navikama spavanja
• značajna promjena prehrambenih navika
• značajna promjena navika osobne higijene
• dugotrajno loše raspoloženje
• samoozljeđivanje ili razmišljanje o samoozljeđivanju
• suicidalne misli
• osjećaj izvan kontrole.
Stres i anksioznost su normalne ljudske reakcije na prijeteće ili zabrinjavajuće situacije. Oni su dio reakcije na borbu ili bijeg koji nas čuva tako što priprema tijelo da se nosi s opasnošću.
Stres je reakcija tijela na prijetnju, dok je anksioznost reakcija tijela na stres.
Ljudi mogu upravljati svojim stresom i tjeskobom tehnikama opuštanja, poput vježbi disanja, tjelesne aktivnosti i razgovora o svojim brigama.
Ponekad stres i tjeskoba mogu svladati ljude. Kada se to dogodi, može doći do kroničnog stresa ili anksioznog poremećaja. Svatko tko smatra da ga stres ili tjeskoba ometaju u svakodnevnom životu trebao bi se obratiti svom liječniku za pomoć.
