Što je disomnija?

Disomnije utječu na kvalitetu vašeg sna. Budući da postoji mnogo različitih vrsta disomnije, one mogu biti uzrokovane različitim stvarima.

Pronalaženje uzroka vaše disomnije može pomoći vama i vašem liječniku da odaberete najbolji tretman za disomniju. Milijuni odraslih ima kronični poremećaj spavanja koji im onemogućuje dobar noćni odmor.

Postoji mnogo različitih vrsta poremećaja spavanja, uključujući disomnije. Ovi poremećaji spavanja utječu na kvalitetu i količinu sna svake noći.

Postoje tri vrste disomnije koje su grupirane prema uzroku. To uključuje:

• intrinzične (unutarnji tjelesni) poremećaje spavanja

• ekstrinzične (vanjski) poremećaje spavanja

• poremećaje cirkadijalnog ritma spavanja.

Intrinzični poremećaji spavanja uzrokovani su nekim unutarnjim problemom. To znači da postoji kvar u unutarnjoj regulaciji spavanja vašeg tijela. Najčešći primjeri uključuju:

• sindrom nemirnih nogu (RLS). Osobe s RLS-om opisuju ga kao osjećaj koji počinje u potkoljenicama, ali može uzrokovati bol ili nelagodu bilo gdje u nozi. Možda ćete osjetiti žmarce koji nestaju ako pomaknete noge. Zbog toga može biti teško zaspati.

• apneju za vrijeme spavanja – ovaj poremećaj se događa kada vam se gornji dišni putevi začepe dok spavate. Može vas natjerati da se probudite tražeći zrak. Osobe s apnejom za vrijeme spavanja često glasno hrču. Apneja za vrijeme spavanja može uzrokovati da se osjećate umorno ili iscrpljeno tijekom dana.

• nesanicu:  može biti akutan ili kroničan i trajati tjednima ili mjesecima. Postoje dvije vrste nesanice: primarna i sekundarna. Sekundarna nesanica uzrokovana je nečim vanjskim, poput stresa ili lijekova. Primarna nije vanjska, pa je ponekad teže pronaći uzrok. Nesanica uzrokuje poteškoće sa spavanjem. Također se možete probuditi satima ranije nego što biste trebali i ne možete ponovno zaspati. Tijekom dana možete se osjećati pretjerano umorno, pa to utječe na vaš svakodnevni život

• periodične pokrete udova u snu (PLMS). Ovaj poremećaj spavanja uzrokuje da nehotice trzate rukama i nogama dok spavate. Uzrok je nepoznat, ali trzanje često probudi spavača, a kasnije uzrokuje osjećaj umora tijekom dana.

 

Prakticiranje dobre higijene spavanja uključuje:

• odlazak na spavanje i ustajanje svaki dan u isto vrijeme

• izbjegavanje štetnog plavog svjetla s uređaja kao što su mobiteli nekoliko sati prije odlaska na spavanje

• održavanje spavaće sobe hladnom i mračnom

• korištenje kreveta samo za spavanje i seks

• redovitu tjelovježbu tijekom dana

• uspostavljanje rutine odlaska na spavanje

• uravnoteženu prehranu i izbjegavanje kofeina prije spavanja.

Poremećaji cirkadijalnog ritma spavanja obično utječu na ljude koji rade u smjenama koje nisu usklađene s tradicionalnim satima spavanja. Ljudima koji rade u noćnim smjenama ili imaju nepravilan raspored može biti teško utonuti i zaspati. Također možete doživjeti ovu vrstu poremećaja spavanja s jet lagom.

Koji su simptomi disomnije?

Simptomi poremećaja spavanja ovise o specifičnom uzroku. Međutim, postoje neki uobičajeni znakovi na koje treba obratiti pozornost:

• Navečer vam treba više od pola sata da zaspite.

• Ne možete spavati i često se budite cijelu noć.

• Ujutro se probudite prerano i ne možete ponovno zaspati.

• Osjećate se pretjerano umorno tijekom dana.

• Vaš partner primjećuje da jako hrčete, vrtite se i okrećete tijekom noći ili pomičete udove dok spavate.

• Dok tonete u san ili drijemate, imate živopisne snove koji se čine stvarnima.

• Kad se ujutro prvi put probudite, osjećate se kao da se ne možete pomaknuti ili vam je tijelo teško.

Postoje li tretmani za disomniju?

Liječenje poremećaja spavanja ovisi o tome što uzrokuje vašu disomniju. Vaš liječnik može vam pomoći da odredite poremećaj zbog kojeg ne spavate dobro, navodi WebMd. Možda će vam trebati lijekovi koji će vam pomoći da se simptomi poboljšaju. Drugi ljudi mogu imati koristi od kognitivne bihevioralne terapije za uklanjanje stresa i tjeskobe oko pokušaja spavanja.

Obavijestite svog liječnika o svojim simptomima. Kako bi vam pomogao u pronalaženju uzroka, liječnik vam može propisati ispitivanje spavanja. Studije spavanja obično prate stvari poput:

• krvni tlak

• promjene moždanih valova

• otkucaje srca i disanje

• kretanje očima

• električnu aktivnost srca i mišića.

Liječnici preporučuju da odrasli pokušaju spavati između sedam i devet sati po noći. Ova preporuka možda neće odgovarati svima, budući da nekima može biti potrebno više ili manje sna.

Nedostatak sna, osim pospanosti, može uzrokovati:

• razdražljivost

• sporo vrijeme reakcije

• poteškoće u donošenju odluka

• poremećaje učenja kod djece

• depresiju

• poremećaj pamćenja

• promjene osobnosti

• pretilost

• dijabetes

• srčanu bolest.

Uspostavljanje dobrih navika spavanja može pomoći. Ne zaboravite da su tretmani poremećaja spavanja dostupni za različite vrste disomnije.