Mnogi od nas odgađaju alarm ujutro. Prema jednoj anketi, više od jedne od tri odrasle osobe tri puta pritisne odgodu prije ustajanja ujutro, a više od polovice odraslih u dvadesetima i ranim tridesetima kažu kako svako jutro stišću gumb za odgodu.
Zašto ne biste trebali toliko često pritiskati odgodu?
Zbog redovitog pritiskanja odgode alarma možete se osjećati umornije i poremetiti si unutarnji sat, što dovodi do problema sa spavanjem i potencijalnih zdravstvenih problema.
Kako biste izbjegli drijemanje, uspostavite redovito vrijeme za spavanje, dovoljno vježbajte, izbjegavajte kofein prije spavanja te stvorite ugodno okruženje za spavanje.
Oduprite se iskušenju pritiskanja odgode i ustanite iz kreveta kada vam se oglasi alarm kako biste izbjegli osjećaj omamljenosti povezan s inercijom sna (osjećaj umora nakon buđenja).
Mnogi od nas odgađaju alarm ujutro. Izvor: Pexels
Kako drijemanje smeta vašem ciklusu spavanja?
U idealnom slučaju, kada vam glava dotakne jastuk, osjećate se pospano i počnete tonuti u san. Tada ste u laganom snu, otkucaji srca vam se usporavaju i tjelesna temperatura pada.
Nakon laganog sna dolazi dubok san. U tom razdoblju sna vaše tijelo naporno radi na ponovnom rastu tkiva, izgradnji kostiju i mišića i jačanju vašeg imunološkog sustava.
Nakon što prođete kroz dubok san, dolazite u REM fazu sna kada vaš mozak vrlo aktivno radi i možete doživjeti intenzivne snove.
Kad vam se ujutro oglasi alarm, obično se približavate kraju svog posljednjeg REM ciklusa (ako imate standardno vrijeme za spavanje, trajanje spavanja i trajanje ciklusa spavanja).
Zašto su važni redoviti odlasci na spavanje i vrijeme buđenja
“Spavanje reguliraju dva procesa – cirkadijalni sat i homeostaza spavanja. Sat pomaže izazvati/održati san u određeno vrijeme i probuditi se. Homeostaza spavanja znači što smo dulje budni, to više trebamo spavati (to se često naziva pritiskom sna)”, objašnjava profesor Stuart Peirson sa Sveučilišta u Oxfordu.
“To objašnjava i zašto ne možemo spavati ako prerano legnemo (naš cirkadijalni sustav nas još uvijek drži budnima).”
Kad vam se ujutro oglasi alarm, obično se približavate kraju svog posljednjeg REM ciklusa. Izvor: Pexels
Dugoročne posljedice odgode:
Ako ste noć prije legli u pristojno vrijeme, unutarnji sat vašeg tijela spreman se probuditi nakon što se alarm oglasi. Ali kada pritisnete odgodu i vratite se na spavanje, cijeli sustav šaljete u zbunjujuće stanje, upozorava Amerisleep.
Ako vaše tijelo ne zna pravo vrijeme za spavanje, mogli biste puno vremena provoditi prevrćući se. Kao rezultat toga, dobivate manje kvalitetnog sna.
I ne treba dugo da osjetite posljedice lošeg sna. Samo tjedan dana lošeg sna može utjecati na stotine gena u vašem tijelu, što dovodi do pojačanog stresa, smanjenog imuniteta i povećane upale.
Nakon nekog vremena ti se učinci počinju zbrajati. Kad ste pod stresom, teže se fokusirate i skloniji ste osjećaju nervoze ili razdražljivosti.
Osim toga, kada vaš imunološki sustav ne radi punim kapacitetom, vjerojatnije ćete se razboljeti – što bi moglo dodatno otežati postizanje kvalitetnog sna. Najgore od svega?
Doživljavanje kronično visoke razine upale može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema poput bolesti srca, raka, moždanog udara i kognitivnog pada.
Kada pritisnete odgodu i vratite se na spavanje, cijeli sustav šaljete u zbunjujuće stanje. Izvor: Pexels
No, prema novom istraživanju, pritiskanje gumba za odgodu alarma ujutro možda i nije tako loše za nas kao što se prije mislilo. Zapravo, za neke ljude to bi čak moglo poboljšati razine kognitivnih performansi.
Prethodne studije proučavale su štetu koju drijemanje može učiniti našim obrascima spavanja, sugerirajući kako mini ciklusi od pet ili deset minuta nisu dobri za naše tijelo. Međutim, nedavna studija osporava tu ideju, navodi Science Alert.
Istraživači na Sveučilištu u Stockholmu i Sveučilištu u Monashu proučavali su 30-ak ljudi i otkrili kako 30 minuta dodate odgode buđenja ili nije imalo učinka ili je zapravo poboljšalo kognitivne sposobnosti sudionika pri zadatku odmah nakon buđenja, u usporedbi s onima koji su bili prisiljeni naglo ustati.
“Otkrića pokazuju kako nema razloga za prestanak drijemanja ujutro ako uživate u tome, barem ne za vrijeme od oko 30 minuta”, kaže znanstvenica za spavanje Tina Sundelin. “Zapravo, može čak pomoći onima s jutarnjom pospanošću.”
Tih 30 minuta vremena odgode sastojalo se od tri razdoblja odgode u trajanju od 9 do 10 minuta.
Osim kognitivnog poboljšanja uočenog kod nekih sudionika, istraživači također sugeriraju kako bi drijemanje moglo omogućiti lakše buđenje iz lagane faze sna, umjesto da se odmah trgnete iz dubokog sna, što bi moglo biti lakše za tijelo u konačnici.
Nisu primijećene razlike između drijemanja i nedrijemanja u pogledu razine raspoloženja, stresa, jutarnje pospanosti ili strukture spavanja (različiti ciklusi kroz koje prirodno prolazimo dok spavamo).
No, u većem uzorku, jutarnja pospanost i kraće spavanje bili su češći kod onih koji odgađaju buđenje. Istraživači priznaju kako drijemanje potencijalno može fragmentirati san, ali kako učinak uvelike ovisi o vama.
“Kratko razdoblje drijemanja tako može pomoći u ublažavanju inercije spavanja, bez značajnog ometanja sna, za kasne kronotipove i one s jutarnjom pospanošću”, zaključuju istraživači u svom objavljenom radu.
