Zašto ih imamo: Ovo su “rezervni” dijelovi tijela koji uopće nisu beskorisni!

Jedna od mnogih stvari koje nedovoljno cijenimo u vezi s ljudskim tijelom što imamo viška kapaciteta. To jest, naši organi imaju više rezervi nego što će većini nas ikada trebati.

Kao da su naša tijela dizajnirana s idejom kako bismo mogli zatrebati pomoć u slučaju bolesti ili ozljede. I eto – kada sve ide prema planu, dolazimo na svijet s dva bubrega, a ne samo s jednim!

Naravno, bubrezi nisu jedini primjer. Dakle, zašto smo izgrađeni s prirodnom redundancijom (zaliha)? Može li se neki dio sigurno ukloniti bez narušavanja zdravlja? Zašto naši organi imaju toliku rezervu?

Vjerojatan odgovor bit će evolucija. Ljudi s genetskom strukturom organa s viškom funkcionalnog prostora bili su sposobniji preživjeti, napredovati i razmnožavati se od drugih bez takve genetske strukture.

U međuvremenu, evolucijski preci bez toliko rezerve možda nisu preživjeli dovoljno dugo za reprodukciju, pa stoga nisu bili tako uspješni u prenošenju svojih gena. Tijekom tisuća godina, zbog ove moćne prirodne selekcije moderni ljudi imaju organe s mnogo rezervi.

Evo samo djelomičnog popisa dijelova tijela s dosta rezerve:

• Oči

Možete biti savršeno zdravi s jednim okom, iako vam može nedostajati dubinska percepcija i veće vidno polje koje imate s dva. Čak ni gubitak oba oka ne dovodi izravno do lošeg zdravlja, iako očito sljepoća može predstavljati izazove i utjecati na kvalitetu života. Osim toga, neka istraživanja pokazuju kako značajno oštećenje vida može povećati rizik od Alzheimerove bolesti.

• Uši

Iako nam dva uha omogućuju lociranje zvukova iz svih smjerova, gubitak sluha na jedno ili oba uha ne utječe odmah na cjelokupno zdravlje. Ali kao i kod gubitka vida, kvaliteta života može biti smanjena gubitkom sluha. Nedavna istraživanja pokazuju kako su osobe s oštećenjem sluha izložene povećanom riziku od razvoja kognitivnih problema.

• Crijeva

Relativno veliki dijelovi tankog i debelog crijeva mogu se ukloniti bez većeg utjecaja na vaše zdravlje. Zapravo, može se ukloniti cijelo debelo crijevo (operacija koja se naziva pankolektomija) bez skraćivanja životnog vijeka osobe, iako može uslijediti proljev ili drugi probavni simptomi. Uklanjanje dijela crijeva nije neuobičajena operacija (npr. kod raka debelog crijeva), ali uklanjanje dijela crijeva samo po sebi ne narušava zdravlje niti skraćuje životni vijek.

• Bubrezi

Većina ljudi može savršeno dobro živjeti samo s jednim bubregom. Zato ljudi mogu donirati bubreg kome treba. Međutim, preostali bubreg mora jače raditi, a rizik od budućeg zatajenja bubrega se donekle povećava. Osim toga, ozljeda, infekcija ili druga bolest koja utječe na preostali bubreg može dovesti do zatajenja bubrega brže nego inače.

• Pluća

Prema potrebi, može se ukloniti jedno plućno krilo, pa se može osloniti na drugo i funkcionirati prilično dobro. Pluća se mogu ukloniti zbog tumora, ali ponekad se to radi zbog infekcije ili emfizema (stvaranje “rupa” u plućima).

• Jetra

Relativno velik dio jetre može se ukloniti (pod pretpostavkom zdravog ostatak jetre) jer ima toliko “rezervnog” jetrenog tkiva i jer jetra ima sposobnost regeneracije.

Postoje rasprave oko toga koji su dijelovi ljudskog tijela beskorisni, a koji nisu. Sadrži li ljudsko tijelo neke doista beskorisne dijelove?

Neki dijelovi tijela, poput muške bradavice, vjerojatno nemaju nikakvu korisnu funkciju. Ali drugi, poput slijepog crijeva, ostaju predmetom rasprave, jer neka nedavna istraživanja pokazuju kako bi mogli služiti svrsi koju znanstvenici još ne razumiju u potpunosti, navodi Live Science.

Što više učimo, to više shvaćamo kako su mnogi od tih “beskorisnih” dijelova zapravo bitni.

10 dijelova tijela koji su beskorisni (ili možda nisu):

• Muške bradavice

Iako obično nisu sposobne za laktaciju (stvaranje mlijeka), muške bradavice često ipak reagiraju na seksualnu stimulaciju, pa se neki možda neće složiti s idejom da su potpuno “beskorisne”.

• Umnjaci

Ljudski treći kutnjaci, poznatiji kao umnjaci, mogu se koristiti za žvakanje hrane, ali se često smatraju nepotrebnima. U oko 22% ljudi diljem svijeta, barem jedan od četiri umnjaka ne uspijeva izrasti. Kada izrastu, zubi će najvjerojatnije biti oštećeni, što znači kako ne izlaze pravilno kroz desni jer su ljudske čeljusti često premale.

• Jakobsonov organ ili vomeronazalni organ

Ostaci organa koji služi otkrivanju feromona mogu se pronaći kod nekih ljudi. Inače postoji kod mnogih životinja, uključujući gmazove, vodozemce i sisavce. Postoje anatomski i genetski dokazi kako organ ne funkcionira kod ljudi, ali o tome se “još uvijek naširoko raspravlja”.

• Dugački dlanski mišić

Mišić palmaris longus proteže se od dna nadlaktične kosti do debelog vezivnog tkiva na dlanu. Funkcionalno služi za savijanje šake u zglobu i zatezanje dlana, ali nemaju svi ljudi taj mišić, a oni bez njega još uvijek mogu izvoditi te pokrete bez problema.

• Piramidalni mišići

Dva piramidalna mišića polaze od spoja između stidnih kostiju i protežu se sa svake strane linije vezivnog tkiva koja se spušta niz središte abdomena. Procjene pokazuju kako između 10% i 20% ljudi nema barem jedan piramidalni mišić, ali one variraju.

• Darwinova kvržica

Ponekad se pojavljuje na rubu vanjskog uha. Smatra se bezopasnom malformacijom uha i ostatkom nekadašnjeg zgloba za presavijanje vrha uha preko ušnog kanala.

• Ušni mišići

Mišići vezani za ušnu školjku smatraju se ostacima kod ljudi, što znači kako su tijekom evolucijskog vremena izgubili sve ili većinu svoje izvorne funkcije. Dok mnoge životinje mogu okrenuti uši kao odgovor na zvukove, ljudi su izgubili tu sposobnost.

• Trtica

Trtična kost također se smatra ostatkom. Nekoć dio stvarnog repa, ljudska trtica sada se sastoji od tri do pet rudimentarnih kralješaka spojenih zajedno u jednu kost, a služi kao sidrišna točka za mnoge mišiće, ligamente i tetive.

• Slijepo crijevo

Je li ono potrebno ili ne, danas se vode rasprave. Neki su ljudi rođeni bez slijepog crijeva, a mnogima su ga uklonili kirurški bez ikakvih očitih posljedica. Istraživanja su otkrila kako organ može biti rezervoar za korisne crijevne bakterije, ali i mjesto gdje se rađaju imunološke stanice koje se bore protiv bolesti. Iako možda nije posve beskoristan, izvadite ga ako imate upalu slijepog crijeva.

• Treći kapak

Ptice, gmazovi i neki sisavci, uključujući mačke, imaju treći kapak koji trepće preko oka, od donjeg unutarnjeg kuta do gornjeg vanjskog kuta. Ova struktura nalik brisaču vjetrobranskog stakla, nazvana titrajuća membrana, ne postoji kod ljudi, ali ljudi nose ostatak trećeg kapka u unutarnjem kutu svakog oka. Zapravo podržava rotaciju očne jabučice i pomaže kod drenaže suza.

Znači li to kako su mnogi dijelovi našeg tijela zaista potrošni?

Može biti. Ako samo razmišljate o preživljavanju, mogli biste mnoge dijelove našeg tijela smatrati potrošnim materijalom. Zaista, mogli biste preživjeti bez svoje slezene, većeg dijela jetre, očiju, ušiju, pluća, bubrega i drugih dijelova.

Ali postoje čimbenici koje treba uzeti u obzir osim preživljavanja, posebice kvaliteta života, ističe Harvard Health Publishing. Dakle, nitko ne bi predložio uklanjanje čak ni najmanje korisnih organa bez dobrog razloga.

Srećom što naši organi imaju toliko rezerve. Milijuni ljudi diljem svijeta duguju svoj opstanak činjenici što naši organi imaju toliko suvišnosti. I živi darivatelji organa mogu se odreći bubrega ili dijela drugog organa kako bi pomogli drugima živjeti dobro i ostati zdravi.

Dakle, čak i ako neki dijelovi nisu prijeko potrebni, nikad ne znate kada vam mogu dobro doći.