Rano otkrivanje jest ključno za sprječavanje srčanog udara, što znači kako bi novi upitnik koji identificira osobe s visokim rizikom od kardiovaskularnih bolesti mogao biti moćan alat u spašavanju života.
Razvili su ga istraživači iz Švedske, a pokazalo se kako 5-minutni test ima istu točnost kao krvni testovi i mjerenja krvnog tlaka u otkrivanju vjerojatnosti masnih naslaga u arterijama, što ga čini brzom i jednostavnom procjenom za koju nije potreban odlazak liječniku.
“Srčani udar često dolazi iz vedra neba”, kaže klinički fiziolog Göran Bergström sa Sveučilišta u Göteborgu. “Mnogi od onih koji dožive srčani udar su naizgled zdravi i asimptomatski, ali imaju masne naslage u koronarnim arterijama, poznate kao ateroskleroza.”
Srčani udar često dolazi iz vedra neba. Izvor: Unsplash
Alat za samoprocjenu sastoji se od 14 različitih pitanja koja pokrivaju dob, spol, težinu, dijabetes, krvni tlak, razinu lipida, obiteljsku povijest i navike pušenja. Istraživači kažu kako bi trebao trajati između pet i osam minuta.
Više od 25.000 sudionika u dobi od 50 do 64 godine odgovarali su na ova pitanja u sklopu projekta SCAPIS (Swedish CArdioPulmonary bioImage Study). Istraživači su usporedili njihove odgovore s CT snimkama koje su također bile prikupljene u sklopu SCAPIS-a.
Budući da CT skeniranje otkriva znakove masnih naslaga u arterijama, mogli su povezati odgovore koje su sudionici sami prijavili sa stvarnom koronarnom aterosklerozom, što bi se zatim moglo koristiti za procjenu rizika od srčanog udara.
Testirano na manjem skupu podataka SCAPIS-a, metodom su otkrili 64,6 % ljudi s najvećim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Zatim su za usporedbu koristili klinički alat sa svih 14 čimbenika koje su sudionici sami prijavili i devet dodatnih čimbenika izvedenih iz laboratorijskih testova i vitalnih znakova poput krvnog tlaka.
Identificirali su 67,3 % pojedinaca s najvećim rizikom, sugerirajući kako podaci koje su sudionici sami prijavili mogu učinkovito provjeriti rizik od srčanog udara, uz samo neznatno poboljšanje postignuto kliničkim testovima.
Istraživanje su objavili u Journal of the American Heart Association.
Pročitajte više:
Do srčanog udara dolazi kada se blokira protok krvi u dijelu srca pa mišić ostane bez kisika, obično zbog nakupljenog plaka u koronarnoj arteriji koji puca i stvara krvni ugrušak. Cijeli niz čimbenika potencijalno može biti uključen, od onečišćenja zraka do stresa na poslu, navodi Science Alert.
Ubuduće, tim koji stoji iza nove studije nastoji proširiti testiranje procesa na šire skupine ljudi u drugim zemljama, kako bi vidjeli postoje li isti odnosi između rizika od srčanog udara i odgovora na upitnik.
Ideja nije da se alat koristi izolirano, već da se označe pojedinci koje će možda trebati dodatno pregledati liječnik.
“Ako test učinimo široko dostupnim unutar zdravstvene skrbi, on može spasiti živote i spriječiti patnju pomažući nam da identificiramo one koji su pod visokim rizikom od srčanog udara ili koji se trenutno nedovoljno liječe”, kaže Bergström.
