Britanske zdravstvene vlasti potvrdile su da je u Kentu zabilježen soj meningitisa B povezan s nedavnim izbijanjem bolesti, u kojem su život izgubile dvije mlade osobe, dok je još 15 oboljelih razvilo tešku kliničku sliku.
Prema The Guardianu, riječ je o varijanti koja može uzrokovati ozbiljne i dugotrajne posljedice te, u slučaju izostanka pravodobnog liječenja antibioticima, imati i smrtonosan ishod.
U Hrvatskoj u prosjeku, na temelju podataka sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra zaraznih bolesti, odnosno prijava bolesti u zadnjih 20 godina (točnije od 2005. do 2024. godine), imamo 36 prijava oboljenja od meningokoknog meningitisa/sepse, tj. invazivne meningokokne bolesti godišnje, te od toga 3 smrtna ishoda u prosjeku godišnje (raspon od 0-7 smrtnih ishoda godišnje).
Najmani broj oboljelih prema tim podacima bio je 2021. godine (6 prijava), a najveći broj oboljelih tijekom 2009. (61 prijava), piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Uzrokuje ga bakterija Neisseria meningitidis, poznata i kao meningokok. Izvor:Canva
Što je meningitis B?
Meningitis je upala zaštitnih ovojnica mozga i leđne moždine, a mogu ga uzrokovati različite bakterije i virusi. Meningitis B, poznat i kao MenB, najčešći je oblik invazivne meningokokne bolesti. Uzrokuje ga bakterija Neisseria meningitidis, poznata i kao meningokok.
Koji su glavni simptomi?
Početni simptomi meningitisa B često su nespecifični i mogu nalikovati gripi. Najčešće uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, umor, mučninu i bolove u mišićima.
„Simptomi meningitisa B u početku su suptilni, zbog čega ih je teško prepoznati na vrijeme”, objašnjava Opel Baker za Medical News Today. „Kako infekcija napreduje, mogu se pojaviti karakterističniji znakovi poput ukočenog vrata, osjetljivosti na svjetlo, povraćanja ili zbunjenosti.”
Jedan od ključnih znakova upozorenja je osip. „U početku se može pojaviti kao sitne crvene točkice, koje se potom šire u tamniji, ljubičasti osip koji ne blijedi na pritisak, što je važan simptom koji zahtijeva hitnu liječničku pomoć”, ističe.
Dodaje i da kod beba i male djece simptomi mogu biti drugačiji, mogu postati neuobičajeno razdražljivi, pospani ili odbijati hranu.
Dok čekate liječničku pomoć, obratite pozornost na znakove pogoršanja. Izvor:Cnava
Što učiniti ako posumnjate na simptome?
Ako primijetite simptome koji upućuju na meningitis B, potrebno je odmah reagirati — kontaktirati hitnu pomoć ili otići u najbližu bolnicu. Ne treba čekati poboljšanje, jer pravodobno liječenje antibioticima može biti ključno.
Dok čekate liječničku pomoć, obratite pozornost na znakove pogoršanja poput zbunjenosti, pospanosti, otežanog disanja, širenja osipa ili napadaja.
Važno je ne odgađati pregled ni samostalno se liječiti, a osobe s kojima ste bili u bliskom kontaktu treba obavijestiti jer im može biti potrebna preventivna terapija.
Kako smanjiti rizik od zaraze?
„Prevencija započinje smanjenjem izloženosti bakteriji i jačanjem imuniteta”, ističe Baker. „Cijepljenje je najučinkovitija zaštita, osobito za dojenčad, adolescente i druge rizične skupine.”
Kod odraslih je situacija nešto složenija — rutinsko cijepljenje protiv meningitisa B ne preporučuje se svima, ali se može savjetovati osobama s povećanim rizikom, poput zdravstvenih radnika, osoba s određenim bolestima ili u slučaju izbijanja zaraze. Važnu ulogu ima i osnovna higijena.
Redovito pranje ruku, prekrivanje usta i nosa pri kašljanju ili kihanju te izbjegavanje dijeljenja pića, cigareta ili pribora za jelo mogu pomoći u sprječavanju širenja infekcije.
Pročitaj više:
Tko bi trebao razmotriti preventivne antibiotike ili cijepljenje?
Povećan rizik od meningitisa B imaju dojenčad, djeca, adolescenti, osobe oslabljenog imuniteta te oni koji žive u bliskim zajednicama poput studentskih domova ili vojarni. Preventivni antibiotici mogu se preporučiti i osobama koje su bile u bliskom kontaktu s oboljelima, a ako niste sigurni pripadate li rizičnoj skupini, najbolje je savjetovati se s liječnikom.
Kako spriječiti širenje zaraze u zajednici?
„Suzbijanje širenja meningitisa B zahtijeva kombinaciju cijepljenja, dobre higijene i pravodobne reakcije”, ističe Baker.
Cijepljenje rizičnih skupina smanjuje broj osjetljivih osoba u populaciji, dok osnovne higijenske mjere pomažu u sprječavanju prijenosa. Ključno je i brzo prepoznati simptome te započeti liječenje, a bliskim kontaktima oboljelih može se preporučiti preventivna terapija antibioticima.
Dugoročno, važnu ulogu imaju i edukativne kampanje u školama, na sveučilištima i radnim mjestima, koje podižu svijest o simptomima i potiču pravodobno traženje liječničke pomoći.
