Dvoje umrlih od meningokoka u Britaniji: Ponovno se otvara pitanje cijepljenja

Nakon što je u jugoistočnoj Engleskoj zabilježen porast slučajeva meningokokne bolesti, uključujući i smrt dvoje mladih, britanske zdravstvene vlasti odlučile su uvesti ciljano cijepljenje studenata.

U kratkom razdoblju evidentirano je dvadesetak oboljelih, a riječ je o infekciji uzrokovanoj meningokokom serogrupe B, koji se i inače smatra najčešćim uzročnikom invazivnih oblika bolesti u Europi.

 

Riječ je o izbijanju bolesti koje je zahvatilo prije svega studentsku populaciju, što dodatno potvrđuje poznatu činjenicu da se meningokok najlakše širi u uvjetima bliskog kontakta, kakvi su česti u studentskim domovima, školama i drugim kolektivima. Upravo takva okruženja, u kojima dolazi do intenzivnog druženja i dijeljenja prostora, pogoduju prijenosu bakterije.

Iako europske zdravstvene institucije procjenjuju da je ukupni rizik za opću populaciju nizak, ovakvi događaji pokazuju da se situacija može brzo promijeniti, osobito među mlađim dobnim skupinama, prenosi Hina. Bolest se pojavljuje rijetko, ali kada izbije, često ima težak i nepredvidiv tijek.

Sličan obrazac, premda bez većih epidemijskih izbijanja, prisutan je i u Hrvatskoj. Invazivna meningokokna bolest javlja se sporadično, no svake godine bilježe se slučajevi s ozbiljnim posljedicama. U prosjeku se godišnje prijavljuje oko 36 oboljelih od meningokoknog meningitisa ili sepse, uz prosječno dva do tri smrtna ishoda godišnje. U posljednjem desetljeću zabilježeno je ukupno 280 slučajeva i 21 smrtni ishod.

Takvi podaci potvrđuju da, iako se ne radi o čestoj bolesti, njezin javnozdravstveni značaj nije zanemariv, osobito zbog brzine razvoja i težine kliničke slike.

Što je meningokokna bolest i zašto je opasna

Meningokokna bolest skupni je naziv za infekcije uzrokovane bakterijom
Neisseria meningitidis. Bakterija može biti prisutna u nosu i ždrijelu zdravih osoba bez ikakvih simptoma, što znači da se može širiti i među osobama koje nisu svjesne da su nositelji.

Kliconoštvo je relativno često, osobito među djecom i adolescentima, a procjenjuje se da bakteriju u određenom trenutku može nositi značajan udio populacije. Unatoč tome, samo manji broj zaraženih razvije invazivni oblik bolesti.

Bolest se najčešće prenosi kapljičnim putem, bliskim kontaktom, primjerice tijekom kihanja, kašljanja, ljubljenja ili dijeljenja pribora za jelo i piće. Upravo takvi svakodnevni kontakti omogućuju brzo širenje bakterije u kolektivima.

Kada dođe do razvoja bolesti, meningokok može zahvatiti moždane ovojnice,
uzrokujući meningitis, ili krvotok, što dovodi do sepse. U nekim slučajevima oba oblika javljaju se istodobno.

Meningitis se obično očituje visokom temperaturom, jakom glavoboljom, ukočenošću vrata i poremećajem svijesti, dok se kod sepse javlja i karakterističan osip koji ne blijedi na pritisak. Uz to, mogu se pojaviti mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlo i opće loše stanje.

Najveći problem predstavlja činjenica da bolest može napredovati iznimno brzo. U najtežim slučajevima, osobito kod sepse, dolazi do naglog pogoršanja, razvoja šoka i zatajenja organa, a smrt može nastupiti u vrlo kratkom vremenu.

Posebno težak oblik bolesti je fulminantna sepsa, koja se može razviti unutar nekoliko sati i ima vrlo visoku smrtnost. Upravo zbog takvog tijeka, meningokokna bolest smatra se jednim od hitnih stanja.

Osim akutne opasnosti po život, preživjeli bolesnici mogu imati trajne posljedice, uključujući oštećenje sluha, neurološke poteškoće, oštećenje vida ili amputacije udova.

Najugroženiji djeca i mladi

Najveći rizik za obolijevanje bilježi se među dojenčadi i malom djecom, osobito u dobi od šest mjeseci do pet godina, ali i među adolescentima i mladim odraslim osobama.

Razlog nije nužno slabiji imunitet, već način života i učestalost bliskih kontakata. Djeca borave u vrtićima i školama, dok mladi često žive u kolektivima ili provode vrijeme u zatvorenim prostorima s velikim brojem ljudi.

Bolest se u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, najčešće javlja sporadično tijekom cijele godine, no češća je u kasnoj zimi i ranom proljeću, kada su uvjeti za širenje respiratornih infekcija povoljniji.

U Europi većinu slučajeva uzrokuje serogrupa B, dok ostali sojevi čine manji udio. Upravo je ta serogrupa odgovorna i za većinu slučajeva u Hrvatskoj.

Zaštita nakon cijepljenja nije trajna

U Europi je odobreno više cjepiva protiv meningokoka, no u Hrvatskoj su dostupna tek dva – Bexsero i Nimenrix, što je povezano s činjenicom da se pojedine serogrupacije bakterije u našoj populaciji ne pojavljuju. Cjepivo se može dobiti na temelju privatnog recepta, a broj potrebnih doza ovisi o dobi u kojoj se započinje cijepljenje.

Stručnjaci preporučuju da cijepljenje počne u najranijoj dobi, idealno prije prve godine, a najkasnije do druge godine, iako se može početi i kasnije tijekom djetinjstva. Za primjenu cjepiva važno je da je dijete u trenutku cijepljenja potpuno zdravo.

Cijena jedne doze iznosi oko 100 eura, a kako je za potpunu zaštitu potrebno primiti više doza, ukupni trošak može biti znatno veći.

Naime, zaštita nakon cijepljenja protiv meningokoka nije trajna, traje nekoliko godina, pa se preporučuje docjepljivanje kako bi se održala učinkovitost.