Liječnici su još prije nekoliko godina prestali preporučivati svakodnevno uzimanje aspirina većini ljudi. Unatoč tome, mnogi ga i dalje redovito uzimaju, iako istraživanja pokazuju da takva praksa kod većine starijih osoba ne produljuje zdravi životni vijek te može nositi dugoročne rizike, uključujući krvarenja i povećan rizik od nekih oblika raka.
Tema je ponovno dospjela u središte pozornosti nakon što je The Wall Street Journal objavio da predsjednik SAD-a Donald Trump (79) svakodnevno uzima dozu od 325 miligrama — znatno višu od uobičajene preventivne doze od 81 miligram, koja se koristi u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Liječnici upozoravaju na to da veće doze povećavaju rizik, a ne donose dodatnu korist
Unatoč novim dokazima i izmijenjenim smjernicama, zablude o aspirinu i dalje su raširene. Dr. Anne Murray, gerijatrica i epidemiologinja, ističe da tome pridonosi činjenica što se aspirin može kupiti bez recepta te se desetljećima smatrao gotovo univerzalno korisnim lijekom, a promjena medicinske prakse često traje jednu cijelu generaciju.
Iako su se preporuke još 2022. znatno smanjile, danas se aspirin preventivno savjetuje uglavnom osobama koje su već imale srčani ili moždani udar ili imaju ugrađen stent — ta poruka nije jasno doprijela do javnosti. Prema jednoj analizi, još je 2023. godine više od 10% odraslih uzimalo preventivni aspirin bez medicinske potrebe. U nastavku teksta razbijamo najčešće mitove.
Mit 1: “Svakodnevni aspirin pomoći će mi da živim dulje i zdravije!”
Za većinu starijih osoba koje nikada nisu imale srčani ili moždani udar – to jednostavno nije točno. Velika studija iz 2018. pokazala je da svakodnevno uzimanje niske doze aspirina ne produljuje zdrav životni vijek niti smanjuje rizik od demencije, invaliditeta ili smrti. Naknadna istraživanja potvrdila su isti zaključak.
Pročitaj više:
Mit 2: „Aspirin sprječava srčane probleme“
Nekoć se smatralo da takozvani „baby aspirin” ima zaštitni učinak na srce, no novija istraživanja pokazala su da su rizici, poput krvarenja i određenih vrsta raka, veći nego što se prije pretpostavljalo. Zbog toga se danas odluka o terapiji aspirinom donosi individualno, uz pažljivo vaganje koristi i mogućih štetnih učinaka, i to isključivo u dogovoru s liječnikom.
Za osobe koje nisu imale srčani ili moždani udar stručnjaci preporučuju fokus na dokazane preventivne mjere: održavanje zdrave tjelesne težine, regulaciju krvnog tlaka, redovito kretanje i uravnoteženu prehranu. Upravo zdrave životne navike ostaju temelj dugoročne zaštite zdravlja srca.
Mit 3: „Ako je bez recepta i u maloj dozi, aspirin je bezopasan“
Dostupnost ne znači sigurnost. Istraživanje iz 2018. pokazalo je čak 38 % veći rizik od krvarenja kod zdravih starijih osoba koje su pet godina uzimale aspirin preventivno. Aspirin treba uzimati svakodnevno samo ako ga je propisao liječnik.
Mit 4: „Veće doze aspirina djeluju bolje“
Više ne znači bolje. Niska doza aspirina (81 mg) jednako je učinkovita kao i visoke doze u sprječavanju krvnih ugrušaka, dok veće doze znatno povećavaju rizik od krvarenja bez dodatne koristi.
Pročitaj više:
Mit 5: „Uzimam aspirin godinama i nemam problema, pa je siguran“
Izostanak krvarenja do sada ne znači da je lijek siguran dugoročno. Rizik od krvarenja raste s vremenom, ali se smanjuje nakon prestanka uzimanja aspirina.
Mit 6: „Aspirin štiti od raka“
Premda pojedina istraživanja upućuju na to da aspirin može smanjiti rizik od nekih karcinoma, primjerice raka debelog crijeva, dugoročni podaci govore drugačije za stariju populaciju. Analize su pokazale da su osobe koje su aspirin uzimale preventivno imale povećanu vjerojatnost razvoja raka, osobito u kasnijim stadijima bolesti, zbog čega stručnjaci pozivaju na dodatni oprez kod ove dobne skupine.
Mit 7: „Ako drugima pomaže, pomoći će i meni“
Liječnik vam može pomoći u procjeni individualnog rizika od kardiovaskularnih bolesti, uzimajući u obzir vašu dob, obiteljske predispozicije i druge važne čimbenike. Takav, osobno prilagođen preventivni pristup znatno je sigurniji od samostalnog i nestručnog uzimanja lijekova.
Ako vam je liječnik propisao svakodnevno uzimanje aspirina, terapiju ne treba prekidati na svoju ruku. No ako aspirin uzimate preventivno bez jasne medicinske indikacije, stručnjaci savjetuju razgovor s liječnikom kako bi se procijenio stvarni omjer koristi i rizika za vaše zdravlje. Samoinicijativno započinjanje terapije aspirinom nije preporučljivo — odluka treba biti utemeljena na individualnoj procjeni i stručnom savjetu.
