Koliko biste trebali težiti za svoju visinu i godine?

Mnogi ljudi žele znati odgovor na ovo pitanje, no ne postoji jedinstvena idealna težina za sve pojedince. Iako različiti alati i kalkulatori nude vodič, oni možda neće biti točni u svim slučajevima.

Alati za izračun umjerenog raspona težine oslanjaju se na čimbenike kao što su dob, visina i spol koji su određeni pri rođenju. Međutim, svi smo drugačiji i nijedna formula ne može odrediti nečiju idealnu težinu.

Nijedno mjerilo veličine tijela ne može osobi reći njezino točno zdravstveno stanje ili potencijalne zdravstvene rizike. Hranjiva, uravnotežena prehrana, vježbanje i druge životne navike mogu podržati zdravlje bez obzira na težinu osobe.

Postoji određeno neslaganje među medicinskim stručnjacima o korisnosti alata poput indeksa tjelesne mase (BMI). Ovi alati nisu točni i neće svatko s viškom kilograma razviti zdravstvene probleme.

Međutim, neki istraživači vjeruju da su ljudi s pretilošću koji nemaju drugih zdravstvenih problema još uvijek pod povećanim rizikom od razvoja stanja povezanih s pretilošću, kao što su metabolički sindrom i kardiovaskularne bolesti dugoročno.

Ljudi koji žele saznati više o svom trenutnom zdravstvenom stanju, budućim rizicima i načinima poboljšanja zdravlja trebaju razgovorati sa svojim liječnikom.

Indeks tjelesne mase (BMI)

BMI jest uobičajeni alat koji mjeri nečiju težinu u odnosu na visinu. Izračun BMI daje jedan broj, koji Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kategorizira na sljedeći način:

• BMI manji od 18,5 ukazuje na pothranjenost.
• BMI između 18,5 i 24,9 sugerira zdrav raspon težine.
• BMI između 25 i 29,9 može ukazivati na prekomjernu težinu.
• BMI od 30 ili više može ukazivati na pretilost.

Međutim, CDC također napominje da BMI ne procjenjuje sastav tijela ili zdravlje pojedinca. Ovaj alat za provjeru trebali bi koristiti zajedno s drugim testovima i procjenama kako bi odredili potencijalne zdravstvene rizike.

Za izračun BMI-a možete koristiti BMI kalkulator.

BMI predstavlja samo jedan alat za razumijevanje veličine tijela i ne uzima u obzir sve načine na koje se ljudska tijela mogu razlikovati.

BMI uzima u obzir visinu i težinu, ne uzima u obzir čimbenike kao što su:

• mjere struka ili bokova
• udio ili raspodjela masti
• udio mišićne mase.

Ovi čimbenici mogu utjecati na zdravlje. Na primjer, sportaši visokih performansi obično imaju puno mišića i malo tjelesne masti. Mogu imati visok BMI jer imaju veću mišićnu masu, ali to ne znači da imaju previše kilograma za svoju visinu.

Dob također nije faktor BMI-a za odrasle, ali jest za djecu, jer djeca obično rastu s godinama.

Omjer struka i bokova (WHR) uspoređuje veličinu struka s veličinom bokova. Visoki WHR povezuje se s višim razinama visceralne masti, masnoće u trbušnoj šupljini koja okružuje nekoliko glavnih organa.

Iz tog razloga, WHR može biti koristan alat za razumijevanje potencijalnih zdravstvenih rizika kada se razmatra zajedno s drugim procjenama zdravstvenog stanja.

Meta-analiza iz 2018. sugerira da visok WHR može izložiti ljude većem riziku od infarkta miokarda ili srčanog udara.

Koristeći WHR, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2008. definira abdominalnu pretilost:

• kod muškaraca preko 0,9
• kod žena preko 0,85.

Međutim, kao i kod BMI-a, WHR ima ograničenja. Na primjer, ova mjera ne uzima u obzir ukupni postotak tjelesne masti osobe ili njezin omjer mišića i masnog tkiva točno.

Omjer struka i visine (WtHR) može biti još jedan alat za procjenu veličine tijela. Uspoređuje opseg struka s visinom.

Prema istraživanju iz 2015., viši WtHR povezuje se s lošim kolesterolom i krvnim tlakom, čak i uz zdrav BMI. Iz tog razloga, WtHR može biti od pomoći pri procjeni zdravstvenog rizika kada se koristi zajedno s drugim mjerama zdravlja.

Rezultat 0,5 ili manji se smatra umjerenim.

Postotak tjelesne masti, težina masnog tkiva osobe podijeljena s ukupnom težinom, uključuje masnoću koja se nalazi u mnogim različitim dijelovima tijela.

Tjelesna mast jest neophodna za funkcioniranje ljudskog tijela. Pojedincu za preživljavanje treba esencijalna masnoća ključna za razvoj mozga, koštane srži, živaca i membrana.

Druge vrste masti štite unutarnje organe u prsima i trbuhu, a tijelo ih po potrebi može koristiti za energiju.

Osim približnih smjernica za muškarce i žene, idealan ukupni postotak masti može ovisiti o tipu tijela ili razini aktivnosti osobe.

Pretilost i prekomjerna težina mogu predstavljati veći rizik za stanja kao što su:

• dijabetes
• srčana bolest
• visoki krvni tlak
• moždani udar.

Izračun postotka tjelesne masti može pružiti korisne informacije jer odražava sastav tijela, za razliku od BMI, WHR i WtHR.

Najčešći način mjerenja postotka tjelesne masti bit će mjerenje kožnog nabora kliperom. Liječnik će izmjeriti tkivo na bedrima, trbuhu i prsima za muškarce ili na nadlaktici za žene.

Idealna tjelesna težina može značiti različite stvari različitim ljudima, ističe Medical News Today.

BMI, WHR, WtHR i postotak tjelesne masti četiri su načina procjene statusa težine. Kombiniranje njihovih rezultata može biti najbolji način da dobijete točnu ideju o tome smatra li se veličina tijela osobe umjerenom.

Međutim, veličina tijela sama po sebi ne daje potpunu sliku o zdravlju osobe.