Nedavna studija izvješćuje kako se više od milijardu ljudi u svijetu bori s pretilošću, s projekcijama da bi taj broj potencijalno mogao dosegnuti četiri milijarde ljudi do 2050. godine.
Pretilost povećava rizik za nekoliko medicinskih stanja uključujući dijabetes tipa dva, kardiovaskularne bolesti i određene vrste raka.
“Jedan od ključnih pokretača komplikacija povezanih s pretilošću predstavlja inzulinska rezistencija, stanje koje na kraju dovodi do visoke razine glukoze u krvi i dijabetesa tipa dva. Visoka razina glukoze u krvi može uzrokovati katastrofalno oštećenje našeg kardiovaskularnog sustava i dovesti do zatajenja organa”, upozorava dr. sc. Angelo Sabag, glavni autor studije.
Više od milijardu ljudi u svijetu bori s pretilošću. Izvor: Unsplash
U koje doba dana biste trebali vježbati?
Znanstvenici pokušavaju utvrditi koje doba dana može biti najbolje za mršavljenje. Za osobe s pretilošću vježbanje navečer moglo bi biti najkorisnije, prema novom istraživanju.
Studija, objavljena u časopisu Diabetes Care, uključuje podatke od gotovo 30.000 ljudi s pretilošću, od kojih 10% također ima i dijabetes tipa dva. Otkrilo se kako su sudionici koji su većinu svoje aerobne vježbe imali između 18 sati i ponoći imali najmanji rizik od srčanih bolesti i prerane smrti.
“Iako moramo provesti daljnja istraživanja kako bismo utvrdili uzročne veze, ova studija sugerira da bi vrijeme tjelesne aktivnosti moglo biti važan dio preporuka za buduće liječenje pretilosti i dijabetesa tipa dva, te općenito preventivne zdravstvene zaštite”, ističe autor studije Emmanuel Stamatakis.
Za osobe s pretilošću vježbanje navečer moglo bi biti najkorisnije. Izvor: Canva
Kako vrijeme vašeg vježbanja može utjecati na vaše zdravlje?
Druga su istraživanja prethodno otkrila vezu između večernjeg vježbanja i dodatnih zdravstvenih dobrobiti za osobe s dijabetesom tipa dva. No istraživači koji stoje iza ovog novog izvješća željeli su dalje istražiti ovu ideju, konkretno saznati više o tome kako bi vrijeme vježbanja dugoročno moglo utjecati na zdravlje ljudi.
Tjedan dana su sudionici neprekidno nosili akcelerometar na zapešću kako bi istraživači mogli točno pratiti umjerenu do snažnu tjelesnu aktivnost (MVPA) svake osobe. To uključuje niz pokreta koji ubrzavaju otkucaje srca, od vrtlarenja ili brzog hodanja do vožnje biciklom odnosno trčanje.
Koristeći ove podatke, autori studije promatrali su koliko često su sudionici vježbali i svrstali ih u tri različite kategorije na temelju toga jesu li većinu MVPA-a imali ujutro, poslijepodne ili navečer.
Nakon praćenja zdravlja sudionika tijekom gotovo osam godina, istraživači su otkrili da su oni koji su većinu svog MVPA-a dobili navečer imali najmanji rizik od smrtnosti od svih uzroka, kardiovaskularnih i mikrovaskularnih bolesti, vrsta srčane bolesti koja zahvaća manje ogranke arterija.
Ovi su se nalazi odrazili na podskupinu sudionika koji su imali i pretilost i dijabetes tipa dva. Zapravo, večernje vježbanje u ovoj skupini još se više povezuje s nižom smrtnošću i kardiovaskularnim bolestima, rekli su autori studije.
Treba uklopiti treninge kada god možete, bez obzira na doba dana. Izvor: Unsplash
I umjerena i snažna tjelesna aktivnost ubrzava rad srca i disanje, navodi Medical News Today.
Primjeri umjerene tjelesne aktivnosti uključuju:
- brzo hodanje
- ples
- košenje travnjaka
- dizanje utega
- plivanje.
Vrste snažne tjelesne aktivnosti uključuju:
- trčanje
- planinarenje
- lopatanje
- aerobik
- nogomet ili košarku.
Iako se večernji MVPA povezuje s najvećim zdravstvenim dobrobitima, vježbanje u bilo koje doba dana i dalje ima niži rizik od nuspojava u usporedbi s nikakvim aerobnim vježbama, navodi Health.
Pročitajte više:
Ova promatračka studija nije dokazala kako vježbanje noću uzrokuje manje šanse za smrtnost od svih uzroka, kardiovaskularne ili mikrovaskularne bolesti. No autori su sugerirali kako večernja tjelesna aktivnost nadoknađuje inzulinsku rezistenciju tijekom noći i može dovesti do nižih razina glukoze ujutro, što može imati metaboličke koristi.
“Tjelesna aktivnost, bilo da se provodi kao strukturirana tjelovježba u slobodno vrijeme, ili usputna tjelesna aktivnost poput hodanja uz stepenice, izaziva duboke zdravstvene dobrobiti”, objašnjava Sabag.
“Višekratna tjelesna aktivnost tijekom dana može biti korisnija od gomilanja svih tjelesnih aktivnosti u jednom bloku. Ovo otkriće ima smisla iz fiziološke perspektive jer ponovljene kontrakcije mišića tijekom dana mogu olakšati bolju kontrolu glukoze u krvi. Bolja kontrola glukoze znači manji rizik od kardiovaskularnih bolesti, zatajenja organa i drugih povezanih komplikacija”, dodaje dr. sc. Sabag.
Autori studije rekli su da bi trebalo provesti više istraživanja kako bi se dodatno otkrio odnos između noćnog vježbanja i smanjenog rizika od smrtnosti i srčanih bolesti, posebno može li prvo dovesti do potonjeg.
