Stigma vidljivog stanja kože može imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje.
Atopijski dermatitis, uobičajeni oblik ekcema, ne uzrokuje samo hrapave mrlje koje svrbe i nalik su osipu. Može dvostruko povećati rizik od anoreksije ili bulimije, a povezuje se i s tri puta većim rizikom od poremećaja prejedanja, sugerira novo istraživanje Yalea.
Liječenje atopijskog dermatitisa ublažava tjeskobu i depresiju povezane s tim stanjem, ali nije jasno poboljšava li simptome poremećaja prehrane.
Nalazi naglašavaju zamršen odnos između dermatoloških stanja i mentalnog zdravlja, kažu autori.
Atopijski dermatitis može povećati rizik od anoreksije, bulimije ili poremećaja prejedanja. Izvor: Canva
“Ekcem ima značajan emocionalni učinak”, kaže dermatolog Jeffrey Cohen, autor studije.
Atopijski dermatitis može naškoditi mentalnom zdravlju jer može buknuti u bilo kojem trenutku, biti vidljiv drugima i može uzrokovati intenzivan svrbež koji otežava spavanje ili otežava svakodnevne rutine u školi ili na poslu, dodaje dr. Cohen.
Stanje također može negativno utjecati na prijateljstva i intimne odnose, narušavajući sustave socijalne podrške koji mogu biti korisni za mentalno zdravlje.
Dok se atopijski dermatitis dugo povezivao s lošim mentalnim zdravljem i stanjima poput anksioznosti i depresije, manje se zna o njegovoj povezanosti s poremećajima prehrane.
Prijašnja su istraživanja pokušavala istražiti vezu između atopijskog dermatitisa i raznih psihijatrijskih stanja, ali podaci koji istražuju odnos ekcema s poremećajima prehrane su ograničeni.
Atopijski dermatitis može dovesti i do poremećaja raspoloženja poput anksioznosti ili depresije. Izvor: Unsplash
Istraživači su ispitali podatke od oko 12.600 osoba s atopijskim dermatitisom i 254.000 osoba bez ovog stanja.
Sveukupno, ljudi s atopijskim dermatitisom imali su dvostruko veću vjerojatnost razviti anoreksiju ili bulimiju nego osobe bez atopijskog dermatitisa, objavili su istraživači u British Journal of Dermatology.
Anoreksija nervoza, poremećaj prehrane, uključuje ozbiljnu restrikciju hrane, dok bulimija nervoza uključuje prejedanje i zatim čišćenje od hrane.
Atopijski dermatitis također se povezuje s više nego utrostručenim rizikom od poremećaja prejedanja, što uključuje konzumiranje velikih količina hrane bez čišćenja, pokazuje istraživanje.
Većina ljudi s atopijskim dermatitisom u istraživanju koji su imali poremećaj prehrane također su imali poremećaje raspoloženja poput anksioznosti ili depresije, navodi Everyday Health.
Pročitajte više:
Studija nije bila osmišljena kako bi dokazala može li i kako atopijski dermatitis izravno uzrokovati poremećaje prehrane ili bi moglo biti obrnuto.
“Potencijalna povezanost nije iznenađujuća, budući da se atopijski dermatitis povezuje s drugim komorbiditetima, poput depresije, anksioznosti, pretilosti i povišenih lipida”, kaže dr. Bruce Brod, klinički profesor dermatologije koji nije bio uključen u novu studiju.
Studija sugerira da se poremećaji prehrane mogu razviti kao mehanizam suočavanja za pojedince koji se bore s osjećajima depresije i tjeskobe zbog ekcema i percipiranog nedostatka kontrole nad slikom vlastitog tijela i nemogućnosti predviđanja simptoma i napadaja.
Može li liječenje ekcema spriječiti naknadne poremećaje raspoloženja ili prehrane? Izvor: Pexels
Liječenje atopijskog dermatitisa poboljšava mentalno zdravlje
Čak i ako točna priroda odnosa između atopijskog dermatitisa i poremećaja prehrane nije jasna, rezultati studije još uvijek pružaju tračak nade ljudima koji se time bore, kaže Brod.
Možda učinkovito upravljanje atopijskim dermatitisom može pomoći u smanjenju simptoma mentalnog zdravlja koji mogu igrati ulogu u problematičnom prehrambenom ponašanju.
“Vidio sam fizički i psihički učinak atopijskog dermatitisa na moje pacijente, kao i poboljšanje mentalnog stanja kada moji pacijenti postignu poboljšanje svoje bolesti”, kaže Brod.
Međutim, zasad se ne može sa sigurnošću reći mogu li se poremećaji prehrane spriječiti ili liječiti liječenjem atopijskog dermatitisa kod ljudi koji žive s oba stanja, kaže Cohen.
“Kontrola ekcema učinkovitim liječenjem sigurno može poboljšati mentalno zdravlje”, kaže Cohen. “Međutim, treba još puno raditi kako bi se razumjelo može li liječenje ekcema spriječiti naknadne poremećaje raspoloženja ili prehrane.”
“Rano otkrivanje poremećaja prehrane bit će ključno, a razumijevanje da su oni s ekcemom izloženi većem riziku može pomoći u ranoj dijagnozi”, naglašava Cohen. “I ekcem i poremećaji prehrane imaju dubok utjecaj na život pojedinca, a razumijevanje povezanosti između to dvoje omogućit će zdravstvenim timovima pružanje sveobuhvatnije skrbi.”
