Ako promatrate dijete kako u čudu gleda u treptavu svijeću na svojoj prvoj rođendanskoj torti, jasno kako se nešto događa iza tih velikih očiju.
Nije uvijek bilo ovako. Premotajte vrijeme unatrag, od znatiželjnog djeteta preko novorođenčeta do oplođenog jajašca, tu svijest postaje sve teže prepoznati.
Osim filozofskog izazova definiranja svijesti, znanstvenicima je također bilo teško odrediti kada je mreža neurona u razvoju dovoljno složena ne samo osjetiti, već i percipirati svoju okolinu.
Neki sugeriraju kako se svijest javlja mnogo mjeseci nakon rođenja, nedugo prije tog prvog rođendana. Drugi tvrde kako bi naši prvi trenuci svjesnosti mogli biti s nama ubrzo nakon rođenja.
Ne možemo se sjetiti svog djetinjstva, a istraživači svijesti nisu se složili oko toga javlja li se svijest ‘rano’ (pri rođenju ili nedugo nakon) ili ‘kasno’ (do prve godine života) ili čak mnogo kasnije.
Istraživači jedne studije tvrde kako je rođenjem mozak dojenčeta u razvoju sposoban za svjesna iskustva koja mogu ostaviti trajan pečat na njihov razvojni osjećaj sebe i razumijevanje vlastitog okoliš, navodi Evolution News.
To, naravno, znači kako je okolina oko poroda važna kako za bebu, tako i za majku i ostale prisutne.
Kada se javlja svijest? Izvor: Unsplash
Kako bi rezimirali trenutno stanje napretka na tu temu, mali tim neuroznanstvenika i filozofa proveli su pregled literature do danas. Prema njihovim nalazima, postoji dovoljno dokaza koji govore u prilog ranog stanja svijesti, stanja koje bi moglo djelovati puno prije rođenja.
Svijest je crna rupa neurologije. Jedinstvenost skrivena unutar granice događaja subjektivnog iskustva kojoj nitko drugi ne može pristupiti.
Pročitaj više:
Možemo samo pretpostaviti kako drugi mozgovi poput našeg vlastitog mogu pretvoriti akustične vibracije u pjesme radosti i tuge, elektromagnetske valove u plavo nebo i tople zalaske sunca, ili miris kože u majčinsku sigurnost.
Bez ikakvog smislenog načina razlikovanja svjesne akcije od nesvjesne reakcije, fizikalna teorija ljudske svijesti nastavlja izazivati istraživače. Jedva razumijemo kako to funkcionira u zrelom mozgu, a kamoli u onom koji je još u izgradnji.
Posljedice nisu beznačajne i šire se izvan područja neurologije na računalstvo, etiku pa čak i pravo.
Nekoć se smatralo kako bebe nemaju pravu svijest. Izvor: Pexels
Bez sredstava za dijeljenje bilo kakve potencijalne percepcije svijeta, nekoć se smatralo kako bebe nemaju pravu svijest.
Tijekom većeg dijela povijesti, sve do 20. stoljeća, medicinski postupci mogli su se provoditi na dojenčadi s minimalnom količinom analgetika, ako ih je uopće bilo, pod uvjerenjem kako im nedostaje svijest potrebna da bi se bolni podražaji registrirali kao uznemirujući.
Autori ove najnovije recenzije iznose četiri dokaza u prilog tome kako se svijest javlja neposredno prije rođenja, navodeći naprednu povezanost u mozgu, pokazatelje pažnje, istraživanje koje uključuje integraciju informacija iz različitih osjetila i fizičke markere uključene u iznenađenje i preusmjeravanje pažnje.
“Naša otkrića upućuju na to kako novorođenčad može integrirati osjetilne i kognitivne reakcije u razvoju u suvisla svjesna iskustva kako bi razumjela postupke drugih i planirala vlastite odgovore”, navodi psihologinja Lorina Naci.
To ne znači nužno kako je svijest iznenada uključena pri rođenju, ali bismo mogli očekivati postupno buđenje iskustva koje se razvija kako se sinapse i osjeti stapaju, a spoznaja gradi modele koji se mogu osporiti pojavom novih podražaja.
Pitanja o tome je li svijest djelomična ili potpuna, o tome sanjaju li fetusi ili čak kako se možemo povezati sa sviješću novorođenčeta, još su daleko od odgovora, ističe Science Alert.
Kako se tehnike skeniranja mozga poboljšavaju i možemo bolje mapirati složene neurološke mreže kako rastu, mogli bismo shvatiti svijest kao kontinuum.
