Svjetski dan mentalnog zdravlja: Što je zapravo mentalno zdravlje i kako ga očuvati?

Mentalno zdravlje važno je u svakoj fazi života, od djetinjstva i adolescencije do odrasle dobi. Ako tijekom života doživite probleme s mentalnim zdravljem, to bi moglo utjecati na vaše razmišljanje, raspoloženje i ponašanje, prenosi američka Služba za zlouporabu droga i mentalno zdravlje.

Mentalne bolesti su poremećaji, u rasponu od blagih do teških, koji utječu na razmišljanje,
raspoloženje i/ili ponašanje osobe.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko milijardu ljudi ima mentalni poremećaj.

Mnogi faktori utječu na mentalno zdravlje, uključujući:

• biološki faktori kao što su geni ili kemija mozga
• životna iskustva poput traume ili zlostavljanja
• problemi mentalnog zdravlja u obitelji.

Oblici mentalnog poremećaja:

• antisocijalni poremećaj ličnosti
• anksiozni poremećaji (uključujući generaliziranu anksioznost, panične poremećaje,
• opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP), fobije i socijalnu anksioznost)
• poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)
• bipolarni poremećaj
• granični poremećaj osobnosti
• depresija
• poremećaji prehrane (uključujući anoreksiju nervozu, poremećaj prejedanja i bulimiju
  nervozu)
• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
• shizofrenija
• sezonski afektivni poremećaj
• samoozljeđivanje
• samoubojstvo i suicidalno ponašanje.

Ozbiljna mentalna bolest ometa život i sposobnost funkcioniranja osobe.

Unatoč uobičajenim pogrešnim percepcijama, imati ozbiljnu mentalnu bolest nije izbor, slabost ili karakterna mana. To nije nešto što samo “prođe” ili što se može “prekinuti” snagom volje.

Rani znakovi upozorenja i simptomi:

Niste sigurni jeste li vi ili netko koga poznajete suočen s problemima mentalnog zdravlja?

Doživljaj jednog ili više sljedećih osjećaja ili ponašanja može biti rani znak upozorenja na
problem:

• previše ili premalo sna ili konzumiranja hrane
• povlačenje od ljudi i uobičajenih aktivnosti
• nedostatak energije
• osjećaj obamrlosti ili kao da ništa nije važno
• neobjašnjivi bolove i tegobe
• osjećaj bespomoćnosti ili beznađa
• pušenje, konzumiranje alkohola ili droga više nego inače
• osjećate se neobično zbunjeno, zaboravno, na rubu, ljutito, uzrujano, zabrinuto ili uplašeno
• često je prisutno vikanje ili svađa s obitelji i prijateljima
• osjećate ozbiljne promjene raspoloženja koje uzrokuju probleme u odnosima
• imate uporne misli i sjećanja koja ne možete izbaciti iz glave
• čujete glasove ili vjerujete u stvari koje nisu istinite
• razmišljate o ozljeđivanju sebe ili drugih
• nemogućnost obavljanja svakodnevnih zadataka poput brige o djeci ili odlaska na posao ili u školu.

Mislite li da bi netko koga poznajete mogao imati problema s mentalnim zdravljem?

Govoriti o mentalnom zdravlju može biti teško. Informirajte se o uobičajenim mitovima i činjenicama o mentalnom zdravlju i o načinima koji vam mogu pomoći da započnete razgovor.

Savjeti za kvalitetan život s psihičkim problemom

Mentalni poremećaji mogu otežati obavljanje posla, praćenje škole, pridržavanje redovnog
rasporeda, održavanje zdravih društvenih odnosa, socijalizaciju, održavanje higijene i još
mnogo toga.

Međutim, s pravovremenim i dosljednim liječenjem, često kombinacijom lijekova i
psihoterapije, moguće je upravljati ovim stanjima, prevladati izazove i voditi smislen,
produktivan život.

Danas postoje novi alati, dokazani tretmani i sustavi društvene podrške koji pomažu ljudima da se osjećaju bolje i da slijede svoje ciljeve.

Neki od ovih savjeta, alata i strategija uključuju:

• Pridržavajte se plana liječenja. Čak i ako se osjećate bolje, nemojte prestati ići na
  terapiju ili uzimati lijekove bez savjeta liječnika. Surađujte sa svojim liječnikom kako
  biste sigurno prilagodili doze za nastavak liječenja.
• Obavještavajte svog liječnika primarne zdravstvene zaštite. Liječnici opće prakse
  važan su dio dugoročnog liječenja, čak i kada posjećujete psihijatra.
• Saznajte više o svom stanju. Obrazovanje vam može pomoći da se držite svog plana
  liječenja. Također može pomoći vašim voljenima da vam pruže veću podršku i
  suosjećanje.
• Vodite brigu o sebi. Kontrolirajte stres aktivnostima poput meditacije, jedite zdravo,
  vježbajte i osigurajte si dovoljno sna.
• Obratite se obitelji i prijateljima. Održavanje odnosa s drugima je važno. U kriznim ili
  teškim vremenima obratite im se za podršku i pomoć.
• Razvijte vještine suočavanja. Uspostavljanje zdravih vještina suočavanja može
  pomoći ljudima da se lakše nose sa stresom.
• Naspavajte se dovoljno. Dobar san poboljšava rad vašeg mozga, raspoloženje i
  cjelokupno zdravlje. Kontinuirano loš san povezan je s anksioznošću, depresijom i
  drugim mentalnim poremećajima.