Y kromosom polako nestaje: Novi spolni gen mogao bi biti budućnost muškaraca

Y kromosom, vitalan za ljudsku rasu, nestaje. Što će biti s muškarcima? Što će biti s ljudima?

Izumiranje Y kromosoma moglo bi rezultirati izumiranjem ili pojavom novih vrsta ljudi. To nije znanstveno-fantastični film, već prava znanstvena teorija.

Učili su nas kako geni X i Y određuju spol. Žene imaju par kromosoma XX, a muškarci jedan kromosom X i maleni kromosom Y. Y kromosom nosi oko 55 gena u usporedbi s otprilike 900 na X kromosomu.

Međutim, čini se kako Y kromosom nije uvijek bio tako malen i tu leži problem. Smanjuje se i neki se znanstvenici brinu kako bi mogao potpuno nestati za nekoliko milijuna godina, što dovodi do našeg izumiranja ako ne razvijemo novi spolni gen.

Svi su embriji tehnički ženski do otprilike 12. tjedna nakon začeća, kada se aktivira spolni gen SRY na Y kromosomu i počinje razvoj muškarca.

Većina sisavaca ima kromosom X i Y sličan našem, X s puno gena i Y sa SRY plus nekoliko drugih. Takav sustav dolazi s problemima zbog nejednake doze X gena kod muškaraca i žena.

Kako se takav čudan sustav razvio? Iznenađuje otkriće kako australski čudnovati kljunaš ima potpuno drugačije spolne kromosome, više nalik onima kod ptica. Geni kljunaša nam pomažu bolje razumjeti naše, navodi Metro.

Kod kljunaša, XY par predstavlja samo običan kromosom, s dva jednaka člana. Ovo sugerira da su X i Y sisavca ne tako davno bili običan par kromosoma.

S druge strane, to znači gubitak Y kromosoma od 900 do 55 aktivnih gena tijekom 166 milijuna godina koliko su ljudi i kljunaši evoluirali odvojeno. To čini gubitak od oko pet gena po milijun godina. Ovom brzinom, zadnjih 55 gena nestat će za 11 milijuna godina.

Ovo možda ne zvuči kao neizbježna egzistencijalna kriza, ali neki tvrde kako bi životni vijek Y kromosoma mogao biti između nekoliko tisuća godina i beskonačnosti.

Ljudi nisu jedina vrsta koja se suočila s krizom Y kromosoma. Dobra vijest što znamo za dvije loze glodavaca koje su već izgubile svoj Y kromosom i još su tu.

Krtice voluharice istočne Europe i bodljikavi štakori u Japanu mogu se pohvaliti nekim vrstama kod kojih su Y kromosom i SRY potpuno nestali.

Iako još nije jasno kako krtice voluharice određuju spol bez gena SRY, tim predvođen biologinjom Asato Kuroiwa sa Sveučilišta Hokkaido imali su više sreće s tri vrste bodljikavih štakora pronađenih na nekoliko japanskih otoka.

Otkrili su kako se većina gena na Y kromosomu štakora premjestila na druge kromosome. Ali nisu pronašli nikakav znak SRY, niti gen koji ga zamjenjuje.

Pronašli su sekvence koje su bile u genomima mužjaka, ali ne i ženki, zatim ih pročistili i testirali sekvencu na svakom pojedinačnom štakoru. Otkrili su malenu razliku u blizini ključnog spolnog gena SOX9 na kromosomu 3 prisutnu kod svih mužjaka, ali nijedne ženke.

Ovo sugerira kako mali komad duplicirane DNK sadrži prekidač koji normalno uključuje SOX9 kao odgovor na SRY. Kada su ovo dupliciranje uveli u miševe, otkrili su da ono pojačava aktivnost SOX9, pa bi promjena mogla omogućiti SOX9 da radi bez SRY, navodi Science Alert.

Što to znači za ljude?

Skori, evolucijski govoreći, nestanak ljudskog Y kromosoma izaziva nagađanja o budućnosti.

Neke vrste mogu napraviti jajašca iz vlastitih gena putem partenogeneze (oblik spolnoga razmnožavanja u kojem se iz neoplođene gamete, obično jajne stanice, razvija nova jedinka). Ali to se ne može dogoditi kod ljudi ili drugih sisavaca.

Da bismo se razmnožavali, trebamo spermu i trebamo muškarce, što znači kako bi kraj Y kromosoma mogao biti najava izumiranja ljudske rase.

Novo otkriće podupire alternativnu mogućnost kako ljudi mogu razviti novi gen koji određuje spol. Ali možda ipak nije tako jednostavno. Evolucija novog gena koji određuje spol dolazi s rizicima.

Što ako se više od jednog novog sustava razvije u različitim dijelovima svijeta? “Rat” spolnih gena mogao bi dovesti do izdvajanja novih vrsta, što se upravo dogodilo s voluharicama i bodljikavim štakorima.

Dakle, ako bi netko posjetio Zemlju za 11 milijuna godina, možda ne bi našao ljude ili bi našao nekoliko različitih ljudskih vrsta razdvojenih svojim različitim sustavima određivanja spola.

Hoće li se to dogoditi u eri globalizacije i međunarodnih putovanja, tek treba vidjeti jer malo se ljudske populacije doista izoliralo. Pa opet, tko zna kako će svijet izgledati čak i za nekoliko tisuća godina, a kamoli milijune.