Transplantacija bubrega sa svinje na čovjeka, test krvi za Alzheimerovu bolest, kontracepcija bez recepta. Ovo su samo neka od dostignuća u zdravstvu i medicini u 2024. godini o čemu smo vas informirali na Qliniqa.hr.
Ova je godina bila uzbudljiva za otkrića. Dok su skokovi u umjetnoj inteligenciji i računalnim alatima činili većinu vijesti, bilo je mnogo drugih vrhunskih i fascinantnih otkrića u biologiji i medicini o kojima smo vas izvještavali na našem portalu Qliniqa.hr.
Na primjer, znanstvenici su naučili kako zamijeniti srčane zaliske koji mogu rasti s godinama. Razvili su testove krvi koji mogu lako otkriti bolest koja pogađa jednu od devet osoba starijih od 65 godina. I približili smo se razumijevanju zašto su žene osjetljivije na niz autoimunih bolesti. Sedam najznačajnijih otkrića u 2024. su:
1. Kontracepcijska pilula bez recepta
Ove je godine prva kontracepcijska pilula postala dostupna u Sjedinjenim Državama bez recepta. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je dnevni oralni lijek, Opill, prošle godine i sada je dostupan svima bez obzira na dob, osiguranje ili jesu li bili kod liječnika.
Tablete koje sadrže samo progestin ili "mini pilule" općenito imaju manje nuspojava. Izvor:Canva
Za razliku od uobičajenih kombiniranih kontracepcijskih pilula koje sadrže dva ženska hormona, estrogen i progesteron, Opill sadrži samo progestin, sintetski oponašač progesterona. Tablete koje sadrže samo progestin ili “mini pilule” općenito imaju manje nuspojava i mogu ih uzimati čak i one koje doje, imaju visok krvni tlak ili imaju krvne ugruške u povijesti bolesti.
2. Zamjenski srčani zalisci koji nastavljaju rasti
U prvoj djelomičnoj transplantaciji srca ove vrste, liječnici su dječaku rođenom s neispravnim srčanim zaliscima dali komplet novih zalistaka koji nastavljaju rasti s njim.
U ovoj novoj operaciji beba je dobila srčane zaliske od djeteta koje je imalo ispravno funkcionirajuće ventile i arterije, ali je trebala potpuna transplantacija srca. Budući da su transplantirani zalisci bili živi, nastavili su rasti i popravljati se baš kao i transplantirano srce.
3. Doktori su presađivali organe sa svinja na ljude
Ove su godine liječnici uspješno transplantirali nekoliko organa sa svinja na ljude — što je napredak koji bi mogao otvoriti nove mogućnosti za ljude koji su na dugim listama čekanja za transplantaciju. Nekoliko od tih postupaka uključivalo je bubreg, koji je najčešći organ potreban za transplantaciju, a potražnja samo raste zbog ubrzanja stope završnog stadija bubrežne bolesti.
Prvo su kirurzi u Bostonu dali 62-godišnjem muškarcu bubreg od svinjskog donora, koji je bio genetski modificiran kako bi uklonio štetne svinjske gene i dodao ljudske gene za poboljšanje kompatibilnosti. Znanstvenici su također deaktivirali svinjske viruse kako bi uklonili svaki rizik od infekcije kod ljudi. Zatim su liječnici u New Yorku dvostruko transplantirali svinjski bubreg s modificiranim genom i timusnu žlijezdu kako bi spriječili odbacivanje.
Na više eksperimentalnom planu, liječnici u Kini također su presađivali svinjsku jetru u klinički mrtvu osobu. Jetra je nastavila proizvoditi žuč tijekom 10-dnevne studije.
Međutim, ima još mnogo toga za naučiti prije nego što te međuvrstske transplantacije, nazvane ksenotransplantacija, postanu uobičajene. Niti jedan od ovih pacijenata nije dugo živio nakon što su dobili svinjske organe, iako su umrli zbog nepovezanih razloga. Istraživanja pokazuju da odbacivanje životinjskih organa prolazi kroz vrlo drugačiji proces od onih odbijenih od ljudskog donora, tako da znanstvenici tek trebaju prevladati sve prepreke.
Pročitaj više:
4. Test krvi za otkrivanje Alzheimerove bolesti
Znanstvenici u Švedskoj razvili su test krvi koji može identificirati Alzheimerovu bolest kod starijih osoba s točnošću od oko 90 posto.
Trenutačno je za točnu dijagnozu bolesti potreban ili uzorak cerebrospinalne tekućine ili slikanje mozga s PET skeniranjem. Međutim, ta se dijagnostika ne može provesti u klinikama primarne zdravstvene zaštite, gdje liječnik u pravilu prvo pregleda osobu s kognitivnim tegobama.
Novi test, PrecivityAD2, mjeri omjer više ključnih biomarkera Alzheimerove bolesti u krvi. Stručnjaci su za National Geographic ranije ove godine rekli da bi to moglo proširiti pristup testiranju i ubrzati dijagnozu—dopuštajući ljudima da ranije počnu s liječenjem. Međutim, FDA još nije odobrila ovaj test i trenutno nije pokriven Medicareom, Medicaidom ili privatnim osiguranjem.
5. Jedno cijepljenje protiv COVID-19 i gripe
Dovoljno je teško natjerati ljude da se cijepe samo jednom, a kamoli da svake godine dobiju i cjepiva protiv COVID-19 i protiv gripe.
No, kombinirano cjepivo koje može zaštititi i od COVID-19 i od gripe moglo bi postati dostupno već 2025. godine.
Kombinirano RNA cjepivo koje je testirala Moderna pokazalo je bolji imunološki odgovor od pojedinačnih cjepiva, sa sličnim mjerama sigurnosti i podnošljivosti tijekom ispitivanja. Međutim, još jedno RNA cjepivo BioNTecha i Pfizera nije pružilo potpunu zaštitu od gripe, dok su klinička ispitivanja za treće kombinirano cjepivo protiv COVID-a protiv gripe Novavaxa odgođena zbog sigurnosnih problema, za koje se kasnije pokazalo da nisu povezani.
Pročitaj više:
6. Bolje razumijevanje zašto žene imaju veću vjerojatnost za razvoj autoimunih bolesti
Autoimune bolesti, poput lupusa i reumatoidnog artritisa, uglavnom se javljaju kod žena. Zapravo, žene čine više od 78 posto svih slučajeva autoimunih bolesti, koje su obilježene time što se imunološki sustav okreće sam sebi. A razlozi su nepoznati.
No znanstvenici su ove godine otkrili da bi za to mogao biti kriv neispravan mehanizam koji bi trebao isključiti jedan od dva X kromosoma žene.
Muškarci imaju jedan X kromosom, a žene dva. Budući da nam je potreban samo jedan funkcionalni X kromosom, normalno je da je drugi kromosom utišan u svim tjelesnim stanicama. Novo istraživanje sugerira da protein koji utišava X kromosom može izazvati autoimune bolesti. Stručnjaci su za National Geographic ranije ove godine rekli da, iako se čini da mehanizmi povezani s inaktivacijom X kromosoma objašnjavaju spolne razlike u nekim autoimunim bolestima, potrebno je više istraživanja kako bi se razumjele njihove implikacije.
7. Lijek za smanjenje rizika od alergijskih reakcija na kikiriki
FDA je odobrila lijek, omalizumab, za upotrebu kod osoba u dobi od godinu dana i starijih kako bi se smanjio rizik od alergijskih reakcija na kikiriki i drugu hranu – što je olakšanje za mnoge roditelje. Više od jedne od 10 osoba u SAD-u ima alergiju na hranu, a češća je kod djece, osobito male i dojenčadi. Reakcija se može pojaviti unutar nekoliko minuta ili sati nakon konzumacije alergične hrane, a simptomi mogu varirati od blagih do opasnih po život.
Pod robnom markom Xolair, ovaj lijek se koristi od 2003. za liječenje umjerene do teške alergijske astme kod odraslih i adolescenata. Novo istraživanje objavljeno ove godine pokazalo je da omalizumab također može značajno smanjiti rizik od alergije na kikiriki i drugu hranu nakon otprilike četiri mjeseca liječenja. Međutim, lijek koji se ubrizgava svaka dva ili četiri tjedna ne liječi alergije na hranu i pacijenti moraju nastaviti izbjegavati hranu koja sadrži alergene.
