Antibiotici ne pomažu kod kašlja, čak ni ako ga uzrokuje bakterijska infekcija

Kašalj jest najčešći razlog zbog kojeg ljudi odlaze liječniku.

Većina će biti uzrokovana virusima, koji se ne mogu liječiti antibioticima. Ali čak i kada ga uzrokuje bakterijska infekcija, antibiotici neće skratiti duljinu ili težinu kašlja. Većina kašlja može se najbolje liječiti jednostavnim kućnim lijekovima, umjesto antibioticima.

U zdravih odraslih osoba s akutnim bronhitisom uzimanje antibiotika nije poboljšalo kašalj niti ubrzalo njegov prestanak, prema nedavnom istraživanju objavljenom u Journal of General Internal Medicine.

Ova otkrića podupiru trenutnu preporuku da se antibiotici ne daju osobama s akutnim bronhitisom koje su općenito zdrave i nemaju visok rizik od teške bolesti, kaže dr. Jennifer Pisano. “Ova bi studija trebala pomoći liječnicima da se osjećaju sigurnima u pridržavanju smjernica, čak i u malom postotku slučajeva bronhitisa uzrokovanih bakterijama”, kaže Pisano, koja nije bila uključena u studiju.

Kašalj šalje ljude liječniku više nego bilo koji drugi simptom

“Pretjerano koristimo antibiotike”, kaže dr. Dan Merenstein, glavni autor studije. “Iako to znamo, nema mnogo dobrih studija koje bi to dublje proučavale, posebno za kašalj.”

“Infekcije gornjih dišnih putova obično uključuju običnu prehladu, upalu grla, infekcije sinusa i infekcije uha i imaju dobro utvrđene načine treba li davati antibiotike”, pojašnjava Merenstein.

Virusi uzrokuju prehladu i gripu, kao i većinu upale grla i kašlja, a antibiotici ne mogu ubiti viruse. Bakterije uzrokuju većinu infekcija uha, neke infekcije sinusa, infekcije mokraćnog sustava i upale grla, a za te bolesti liječnici mogu odrediti mogu li se i koja vrsta antibiotika koristiti.

Znanstvenici su proučavali ljude s infekcijama donjeg respiratornog trakta, koje se također nazivaju akutnim bronhitisom, koje zahvaćaju dišne putove i obično uzrokuju dubok, dugotrajan kašalj i temperaturu.

Infekcije donjeg respiratornog trakta mogu biti opasne, jer oko 3 do 5 % ovih pacijenata ima upalu pluća, ističe Merenstein. Pneumonija ili upala pluća se javlja kada infekcija putuje dalje u pluća.

U opservacijsku studiju uključili su više od 700 ljudi u dobi od 18 do 75 godina koji su došli svom liječniku ili na hitnu s akutnim bronhitisom. Oko 3 od 4 osobe imale su umjeren do jak kašalj. Sudionici su izjavili da su kašljali u prosjeku pet dana prije posjeta liječniku.

29 % pacijenata dobili su barem jedan antibiotik. Svi propisani antibiotici bili su prikladni i često korišteni antibiotici koji se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. 7 % njih dobili su antivirusno sredstvo.

Ljudi s težim simptomima imali su veću vjerojatnost dobiti antibiotik

Pacijenti koji su dobili antibiotik imali su znatno veću vjerojatnost da će imati umjeren do jak kašalj, obojenu sluz, začepljen ili cureći nos, hripanje i umor u usporedbi s onima koji ga nisu primili. Ako su zbog kašlja imali kratak dah, vrtoglavicu, mučninu ili povraćanje također su vjerojatnije primili antibiotik.

Dok su pacijenti očekivali da će im se trajanje kašlja skratiti za četiri dana ako prime antibiotik, rezultati su pokazali kako su oni koji su dobili antibiotik zapravo kašljali dan i pol duže u usporedbi s onima koji nisu dobili antibiotik. Ovo povećanje vjerojatno nije imalo nikakve veze s antibioticima, već “posljedica toga što postoji veća vjerojatnost da će pacijenti s duljim trajanjem bolesti prije indeksnog posjeta primiti antibiotik”, napisali su istraživači.

Da bi utvrdili postoji li stvarna bakterijska ili virusna infekcija, osim simptoma kašlja koje su sami prijavili, znanstvenici su potvrdili prisutnost patogena (klica) naprednim laboratorijskim testovima kako bi potražili mikrobiološke rezultate klasificirane samo kao bakterije, samo virusi, i virus i bakterija, ili nisu otkrivene nikakve loše klice.

Antibiotici nisu pomogli

Čak 40 osoba koje su imale bakterijsku klicu, kašljale su jednako dugo, 17 dana, bez obzira na propisan antibiotik.

Je li iznenađujuće da antibiotici nisu pomogli u poboljšanju kašlja, čak ni kada su pacijenti imali infekciju uzrokovanu bakterijama? “Otkrića su pomalo iznenađujuća, ali možda i ne bi trebala biti”, kaže Pisano. Na kraju krajeva, većina respiratornih infekcija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (izvan bolnice) liječi se bez saznanja uzrokuje li ih virus ili bakterija.

“Liječnici, iako imaju dobru namjeru, mogu propisati antibiotike iz straha da će propustiti bakterijsku infekciju koja bi mogla dovesti do lošijeg ishoda na temelju starije dobi ili lošijih simptoma, a ova nam studija daje podatke koji bi trebali pomoći u smanjenju tih strahova”, kaže Pisano.

Antibiotici možda neće pomoći u poboljšanju simptoma bakterijske infekcije jer simptomi mogu biti više povezani s odgovorom imunološkog sustava u borbi protiv infekcije nego specifični za patogene, bakterijske ili virusne, kaže ona.

Osobe s većim rizikom od teške bolesti možda će trebati antibiotik za akutni bronhitis

Većina odraslih koji imaju zdrav imunološki sustav i dobru funkciju pluća sposobni su se boriti protiv uobičajenih virusa i bakterija koje uzrokuju infekcije donjih dišnih putova i zbog čega možda antibiotici nisu promijenili trajanje simptoma ili ishode. “Treba napomenuti da su isključeni svi visokorizični za teške bolesti”, kaže Pisano.

Osobe koje su u većem riziku uključuju osobe sa smanjenim imunološkim sustavom ili funkcijom pluća, a možda će im trebati antibiotici za ovu vrstu infekcije.

Umjesto propisivanja antibiotika zdravim odraslim osobama, liječnici trebaju pomoći pacijentima u postavljanju očekivanja o tome koliko brzo (ili sporo) će se oporaviti od infekcije donjeg dišnog trakta. “To može povećati pacijentovo povjerenje da se ono što doživljava očekuje i ne zahtijeva liječenje antibioticima”, kaže Pisano.

“Nitko ne želi ulaziti u neslaganje s pacijentom”, kaže Merenstein. Mnogo će lakše biti dati recept za antibiotik “nego objasniti zašto antibiotici nisu potrebni”.

Antibiotici su nevjerojatno učinkoviti u ubijanju bakterija. Injekcija penicilina može uništiti sifilis, a razne verzije mogu uništiti bakterijsku upalu pluća. Ali antibiotici nisu lijek za sve bolesti i često se koriste kada ne trebaju, uzalud trošeći novac i pridonose razvoju superbakterija, , ističe Bloomberg.

Uzimanje antibiotika kada vam nisu potrebni ne preporučuje se iz nekoliko razloga, kaže liječnik zaraznih bolesti Paul Pottinger, koji nije bio uključen u ovu studiju.

Kao i svaki drugi lijek, antibiotici mogu izazvati nuspojave. Najčešće nuspojave antibiotika su mučnina, proljev i alergijske reakcije. Također postoje dokazi da antibiotici mogu negativno utjecati na zdravlje crijeva i smanjiti raznolikost mikrobioma, navodi Everyday Health.

Druga značajna zabrinutost zbog prekomjerne upotrebe antibiotika bit će otpornost. Svjetska zdravstvena organizacija smatra antimikrobnu rezistenciju glavnim svjetskim zdravstvenim problemom i vodećim uzrokom smrti na globalnoj razini.

Tu na scenu dolaze studije poput Merensteinove. Objavljivanjem istraživanja koja pokazuju kada antibiotici nisu potrebni 2možemo pomoći u promjeni skrbi”.

Prevencija infekcije može biti najbolji lijek

Kako ljudi uopće mogu izbjeći ove infekcije? Pottinger nudi sljedeće najbolje savjete:

• ako pušite, prestanite
• redovito se cijepite
• izbjegavajte bolesne.

“Ako ste u blizini nekoga tko kašlje ili kiše, pokušajte pobjeći od njih jer te infekcije imaju tendenciju širenja”, kaže Pottinger.