Čišćenje sokovima tzv. detoks može biti štetan za zdravlje?

Kratka čišćenja sokovima vrlo su popularna i široko se reklamiraju s tvrdnjama da pomažu u uklanjanju toksina, potiču probavu i gubitak težine.

Ova čišćenja podrazumijevaju konzumaciju isključivo sokova od voća i povrća u periodu od tri do sedam dana.

Međutim, postoji malo znanstvenih dokaza koji podupiru ove tvrdnje, a nova studija sugerira da, umjesto da budu korisni, mogu zapravo biti štetni za zdravlje.

Mala studija otkrila je da samo tri dana čišćenja sokovima može promijeniti mikrobiom osobe, povećavajući broj upalnih bakterija i smanjujući one koje su korisne za zdravlje.

Čišćenje sokovima podrazumijeva konzumaciju isključivo sokova od voća i povrća tijekom kratkog vremenskog perioda, obično između 3 i 7 dana. Osobe mogu same pripremati sokove od svježeg ili smrznutog voća i povrća ili kupiti neke od mnogih komercijalno dostupnih varijanti, često po visokoj cijeni.

Zagovornici tvrde da čišćenje sokovima može imati mnoge zdravstvene koristi, uključujući:

• Uklanjanje toksina iz tijela
• Poticanje mršavljenja
• Promjena crijevnih bakterija poticanjem onih povezanih s mršavljenjem

Međutim, većina dokaza o koristima temelji se na anegdotalnim pričama, a također postoje i potencijalne štete od pridržavanja prehrane koja uključuje samo sokove.

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) upozorava da neki proizvodi za detoksikaciju/čišćenje mogu sadržavati ilegalne ili potencijalno štetne sastojke, prodaju se uz lažne zdravstvene tvrdnje i mogu biti štetni za osobe s nekim zdravstvenim stanjima, poput dijabetesa.

Sada je studija otkrila da, čak i ako sami pripremate sokove od voća i povrća, dijeta koja uključuje samo sokove već nakon samo tri dana može biti štetna za vaše zdravlje.

Studija, koja je objavljena u MDPI Nutrients, pokazala je da je nakon trodnevnog čišćenja sokovima mikrobiom u ustima promijenjen, s povećanim brojem upalnih bakterija i smanjenim brojem korisnih bakterija.

Megan Mehnert, registrirana nutricionistica u Bristolu, UK, istaknula je da se rezultati trebaju tumačiti s oprezom:

„Teško je donijeti značajne zaključke iz ove studije; kao što su istraživači sugerirali, veličina uzorka bila je mala, intervencija je bila kratka, a grupa ispitanika nije bila reprezentativna za širu populaciju,“ rekla je za Medical News Today.

Uspoređivanje 3 različite biljne prehrane

Na početku 21-dnevne studije, 14 sudionika (s prosječnom dobi od 22,7 godina) prošlo je trodnevnu eliminacijsku prehranu, tijekom koje su jeli organsko svježe voće, povrće, cjelovite žitarice bez glutena, jaja, te pili 8 čaša vode dnevno.

Istraživači su im rekli da izbjegavaju kofein, alkohol, šećer, prerađenu hranu, mliječne proizvode, crveno meso i gluten.

Svi sudionici bili su zdravi i nisu redovito uzimali lijekove.

Nakon eliminacijske prehrane, istraživači su ih nasumično podijelili u 3 grupe, od kojih je svaka slijedila različitu prehranu u trajanju od 3 dana:

• Grupa 1 (2 muškarca i 3 žene) slijedila je „brzi post s sokovima“, unosivši 800-900 Kcal dnevno kroz hladno cijeđene sokove od voća i povrća.
• Grupa 2 (2 muškarca i 2 žene) jela je redovitu prehranu bez ograničenja kalorija, uz hladno cijeđene sokove.
• Grupa 3 (3 muškarca i 2 žene) jela je biljnu prehranu, cijelu hranu, s unosom od 800-900 Kcal dnevno.

Istraživači su uzeli uzorke sline, obraza i izmeta na početku studije, nakon eliminacijske prehrane, na kraju intervencijskih dijeta i 14 dana kasnije, na kraju studije. Iz izoliranih uzoraka DNA analizirali su bakterije.

Brzo čišćenje sokovima povećava upalne bakterije

Na eliminacijskoj prehrani, istraživači su otkrili nekoliko promjena u mikrobiomu obraza, crijeva ili sline.

Međutim, nakon trodnevne intervencijske prehrane, ljudi na brzom čišćenju sokovima imali su značajne promjene u relativnoj zastupljenosti mikrobiote u obrazu i slini.

Testovi su pokazali povećanje broja Proteobacteria, bakterija povezanih s mnogim upalnim bolestima, uključujući bolesti crijeva, te smanjenje Firmicutes, bakterija koje su važne za fermentaciju prehrambenih vlakana.

Slične, ali mnogo manje promjene zabilježene su kod ljudi na dvije druge prehrane.

Istraživači nisu primijetili značajne promjene u mikrobiomu crijeva u bilo kojoj od grupa koje su slijedile različite dijete, no vidjeli su povećanje relativne zastupljenosti mikroorganizama povezanih s pro-upalnim aktivnostima kod onih na brzom čišćenju sokovima.

Kada su testirali na kraju 14 dana nakon intervencije, istraživači su otkrili da su se mikrobiomi većine ljudi vraćali u normalu.

Zdravstveni utjecaji bakterijskih promjena u crijevima

Autori sugeriraju da bi promjene mogle imati negativne učinke na zdravlje, navodeći: „Mnoge od taksonomskih skupina koje su povećale svoju relativnu zastupljenost kao odgovor na dijetu s sokovima te, dijetu sa sokovima i hranom identificirane su kao potencijalni kritični čimbenici rizika za povećanje upalnih markera, rak debelog crijeva, kardiovaskularne bolesti, gingivitis i parodontalne bolesti.“

Treba li prakticirati brzo čišćenje sokovima?

Dr. Mehnert je upozorila da se brzo čišćenje sokovima ne treba smatrati brzim rješenjem za zdravlje.

„Općenito, ne postoji brzo rješenje za poboljšanje zdravlja, a za većinu nas, naša jetra i bubrezi dobro obavljaju posao u detoksifikaciji tijela. Sokovi od voća i povrća mogu biti dio zdrave uravnotežene prehrane — Public Health England u UK preporučuje malu čašu voćnog soka od 150 ml dnevno kao dio vaših ‘5 na dan’, ali ništa više jer su sokovi bogati slobodnim šećerima” navodi dr. Megan Mehnert.