Pokazalo se kako uobičajeni tip gljivica prodire u mozak sisavaca i izaziva toksične amiloidne naslage poput onih povezanih s Alzheimerovom bolešću.
Nalazi su napravljeni među miševima, ali istraživanje sugerira kako ključno obilježje nekih neurodegenerativnih stanja može potjecati iz izvora izvan mozga.
Nakupine amiloidnog proteina koje se pojavljuju između neurona snažno su povezane s Alzheimerovom bolešću i općenito se smatraju rezultatom intrinzičnog stresa ili upale u mozgu.
Međutim, posljednjih su godina znanstvenici otkrili znakove obične gljivice, poznate kao Candida albicans, tijekom obdukcije u mozgovima ljudi s Alzheimerovom bolešću i drugim neurodegenerativnim poremećajima, poput Parkinsonove bolesti.
Tako se pojavila ideja kako vanjske infekcije mogu prodrijeti u mozak sisavaca i izazvati urođeni imunološki odgovor, koji može pomoći u uništavanju patogena, ali koji također može izazvati simptome slične Alzheimerovoj bolesti ako krene po zlu, navodi Science Alert.
Znanstvenici su otkrili znakove gljivice u mozgovima ljudi s Alzheimerovom bolešću. Izvor: Pexels
Kako bi dalje istražili tu ideju, međunarodni tim istraživača, predvođen stručnjacima s Baylor College of Medicine u Sjedinjenim Državama, okrenuo se miševima.
Prethodno su kod miševa zaraženih Candidom albicansom otkrili kako pokazuju smetnje u pamćenju, ali one su nestale nestankom gljivice.
Sada, njihovo novo istraživanje istražuje molekularnu osnovu tog učinka, uglavnom kroz eksperimente iz ‘epruvete’.
Prvo su istraživači ubrizgali gljivicu ravno u mozak miševa. Četiri dana kasnije, miševi su eutanazirani, a njihovi mozgovi korišteni su za daljnju analizu.
Rezultati sugeriraju kako Candida albicans u mozgu može pokrenuti dva neuroimunosna mehanizma, jedan koji aktivira imunološke stanice koje suzbijaju gljivice, a drugi koji ih pokreće na potpuno uklanjanje uljeza.
Pročitaj više:
Prvi mehanizam uključuje gljivični enzim zvan Saps, koji čini krvno-moždanu barijeru dodatno propusnom. To dopušta svim gljivičnim stanicama koje možda teku kroz krvotok ulazak u mozak.
U isto vrijeme, Saps također razgrađuje proteine nalik beta amiloidu, slične onima koji stvaraju naslage u mozgu Alzheimerove bolesti, koji zauzvrat aktiviraju stanice za čišćenje zvane mikroglija.
Drugi mehanizam uključuje još jednu gljivičnu sekreciju, koja također pokreće mikrogliju, ovaj put ciljajući gljivice za uklanjanje.
Zajedno, oba imunološka puta su vrlo učinkovita u rješavanju akutnih Candida albicans infekcija u zdravim mišjim mozgovima, obično za oko 10 dana.
Ali nisu svi mozgovi mladi i zdravi. Kada su istraživači namjerno poremetili odgovor mikroglije u mišjem mozgu, otkrili su kako su infekcije Candida albicans postale značajno produžene.
Čini se kako su nakupine beta amiloida pronađene u mišjem mozgu stražari protiv invazije patogena, ali ako mikroglija ne očisti te nakupine kako treba, možda bi se njihova prisutnost dugoročno pokazala štetnom.
Candida albicans u mozgu može pokrenuti dva neuroimunosna mehanizma. Izvor: Pexels
Zasad se radi samo o hipotezi, ali u skladu s nedavnim otkrićima koja pokazuju kako su naslage beta amiloida u Alzheimerovoj bolesti kasni, a ne izvorni okidači kognitivnog pada.
To bi mogao biti razlog zašto se tretmani koji ciljaju na te naslage kod ljudi uglavnom pokažu neuspješnima.
“Ovaj rad potencijalno pridonosi važnom novom dijelu slagalice u vezi s razvojem Alzheimerove bolesti”, kaže imunolog David Corry, voditelj istraživanja u Bayloru.
Potrebna su dodatna istraživanja, kako na živim životinjskim modelima tako i na ljudskim stanicama, ali istraživači u Bayloru se nadaju kako će njihovi početni eksperimenti dovesti do inovativnih terapija za kognitivni pad u budućnosti.
