Doktore, što trebam jesti? Jednostavno pitanje koje mnogi ljudi često postavljaju.
Ono što odlučite jesti utječe na vaše cjelokupno zdravlje.
Kronične bolesti, poput hipertenzije i dijabetesa, vodeći su uzročnici smrti i visokih troškova zdravstvene skrbi. Kontrola ili čak prevencija kroničnih bolesti može značajno utjecati na te troškove. Prema tome se može krenuti jednostavnim i jeftinim putem – hranom.
Hrana nas polako ubija. “Uz sve oblike pothranjenosti, loše prehrambene navike, osobito nizak unos zdrave hrane, vodeći su faktor rizika za smrtnost”, zaključuje Lancet report iz 2019.
Hrana može biti problem, ali i rješenje.
Iako ne može u potpunosti zamijeniti lijekove, zdrava prehrana predstavlja temelj za zdravije ljude i planet.
Do 90% slučajeva dijabetesa tipa 2 može se spriječiti kontroliranjem tjelesne težine, vježbanjem, zdravom prehranom i nepušenjem.
Tijekom proteklih 50 godina, kako je hrana postala prerađena i praktična, tjelesna težina ljudi je porasla, a zdravlje se pogoršalo. Nažalost, moderne dijete i prehrambeni trendovi izobličili su način na koji jedemo te kako izgledamo i osjećamo se.
Sve veći broj liječnika i zdravstvenih ustanova počinje prepoznavati mnoge opipljive prednosti hrane kao sastavnog dijela liječenja, a ne samo prevencije. Istraživanja o moći hrane u prevenciji i borbi protiv bolesti stvaraju promjenu liječenju.
Umjesto jednostavnog recepta za tablete, sve veći broj liječnika odlučuje integrirati promjene u prehrani u svoje zdravstvene preporuke, ističe kuhar Robert Graham za Food Inspiration Magazine.
Prehrambene navike utječu na rizik od bolesti. Izvor: Unsplash
Istraživanja pokazuju kako prehrambene navike utječu na rizik od bolesti. Dok određena hrana može potaknuti kronična zdravstvena stanja, druga nudi snažna ljekovita i zaštitna svojstva.
Ipak, sama prehrana ne može i ne smije zamijeniti lijek u svim okolnostima. Iako se mnoge bolesti mogu spriječiti, liječiti ili čak izliječiti promjenama prehrane i načina života, mnoge druge ne mogu.
Vezane vijesti:
Iako vaše tijelo treba samo male količine vitamina i minerala, oni su vitalni za vaše zdravlje. Međutim, zapadnjačka prehrana, bogata prerađenom, a siromašna cjelovitom hranom poput svježih proizvoda, obično ima manjak vitamina i minerala. Takvi nedostaci mogu znatno povećati rizik od bolesti.
Na primjer, nedovoljan unos vitamina C, vitamina D i folata može oštetiti vaše srce, uzrokovati imunološku disfunkciju i povećati rizik od određenih vrsta raka.
Hranjive namirnice, uključujući povrće, voće, grah i žitarice, mogu se pohvaliti brojnim korisnim spojevima, poput antioksidansa koji štite stanice od oštećenja koja inače mogu dovesti do bolesti.
Studije pokazuju kako ljudi koji konzumiraju prehranu bogatu polifenolima antioksidansima imaju manje stope depresije, dijabetesa, demencije i bolesti srca.
Vlakna su također bitan dio zdrave prehrane. Ne potiču samo pravilnu probavu, već i hrane korisne bakterije u vašim crijevima. Stoga hrana bogata vlaknima poput povrća, graha, žitarica i voća pomaže u zaštiti od bolesti, smanjuje upalu i jača vaš imunološki sustav, dok prehrana s malo vlakana povećava rizik od bolesti, uključujući rak debelog crijeva i moždani udar.
Aminokiseline pomažu imunološkoj funkciji, sintezi mišića, metabolizmu i rastu, dok masti osiguravaju gorivo i pomažu u apsorpciji hranjivih tvari. Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u hrani poput ribe, pomažu regulirati upalu i povezane su sa zdravljem srca i imunološkog sustava.
Cjelovita i hranjiva hrana sadrži vitamine, minerale, antioksidanse, vlakna, bjelančevine i masnoće, a svi oni promiču zdravlje i ključni su za optimalnu tjelesnu funkciju.
Prehrana bogata biljnom hranom jača vaše zdravlje. Izvor: Unsplash
Zdrava prehrana može smanjiti rizik od bolesti, dok suprotno vrijedi za visoko prerađenu hranu. Nezdrav izbor hrane može povećati rizik od bolesti.
Prerađena hrana šteti bakterijama u crijevima i potiče otpornost na inzulin, kroničnu upalu i ukupni rizik od bolesti. S druge strane, prehrana bogata biljnom hranom i siromašna prerađenim proizvodima jača vaše zdravlje.
Na primjer, mediteranska prehrana bogata zdravim masnoćama, cjelovitim žitaricama i povrćem, povezana je sa smanjenim rizikom od bolesti srca, neurodegenerativnih stanja, dijabetesa, određenih vrsta raka i pretilosti.
Pridržavanje zdrave prehrane može produžiti život, zaštititi od bolesti i poboljšati ukupnu kvalitetu života, no može li hrana liječiti bolest? Dok neki izbori u prehrani mogu spriječiti ili povećati rizik od bolesti, ne mogu se sve bolesti spriječiti ili liječiti samo prehranom. Mnogi drugi čimbenici utječu na vaše zdravlje i rizik od bolesti.
Loša prehrana može uzrokovati ili doprinijeti bolestima, no treba uzeti u obzir mnoge druge čimbenike. Genetika, stres, zagađenje, dob, infekcije, opasnosti na poslu i stil života poput nedostatka tjelovježbe, pušenja i konzumiranja alkohola također imaju utjecaja.
Hrana ne može nadoknaditi loš način života, genetsku predispoziciju ili druge čimbenike povezane s razvojem bolesti.
Loša prehrana može uzrokovati ili doprinijeti bolestima, no treba uzeti u obzir mnoge druge čimbenike. Izvor: Pexels
Hrana se ne smije koristiti kao zamjena za lijekove.
Izlječenje ne ovisi samo o prehrani ili načinu života pa zamjena medicinskog tretmana samo s prehranom može biti opasna ili čak fatalna, savjetuje Healthline.
Čuvajte se lažnog oglašavanja!
Na primjer, dijete koje se reklamiraju za liječenje raka ili drugih ozbiljnih stanja obično nisu potkrijepljene istraživanjima i često su pretjerano skupe, a izbjegavanje konvencionalnih tretmana poput kemoterapije radi alternativnih, neprovjerenih dijeta može pogoršati bolesti ili dovesti do smrti.
Pokazalo se da prehrana bogata cjelovitim namirnicama sprječava mnoge kronične bolesti i može pomoći u liječenju nekih stanja, no ne biste se trebali oslanjati na hranu kao zamjenu za konvencionalnu medicinu.
