Uredni laboratorijski nalazi ne moraju uvijek značiti da se u organizmu ništa ne događa. Hrvatski znanstveni projekt Ženom istraživao je mogu li glikom i crijevni mikrobiom pomoći u prepoznavanju ranih metaboličko-upalnih promjena kod žena reproduktivne dobi, još u fazi u kojoj nema jasnih simptoma bolesti.
Krvna slika je uredna, glukoza unutar referentnih vrijednosti, upalni parametri ne izazivaju zabrinutost. Na papiru sve izgleda dobro. No može li se u organizmu već tada odvijati nešto što će tek kasnije postati vidljivo kroz simptome ili klasične laboratorijske nalaze?
Upravo je to jedno od pitanja kojima se sve intenzivnije bavi preventivna medicina. Fokus se sve više pomiče prema biološkim promjenama koje mogu prethoditi razvoju bolesti i prema mogućnosti da se zdravstveni rizik prepozna ranije.
Tim se pitanjem bavio i hrvatski znanstveni projekt Ženom, punog naziva „Glikom i mikrobiom kao biljezi utjecaja prehrane na zdravlje žena reproduktivne dobi“. U istraživanju je sudjelovalo 300 žena, a cilj je bio bolje razumjeti kako su glikom, crijevni mikrobiom i metaboličko zdravlje povezani s prehranom, snom, stresom, tjelesnom aktivnošću i drugim životnim navikama.
Što je zapravo glikom?
Za mikrobiom danas znamo gotovo svi. O glikomu se, s druge strane, izvan znanstvenih krugova
još uvijek govori relativno malo.
Pojednostavljeno, glikani su složene šećerne strukture vezane uz proteine i lipide koje sudjeluju u brojnim procesima u organizmu. Prof. dr. sc. Olga Gornik s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu opisuje ih kao svojevrsne „šećerne dodatke“ na proteinima.
„N-glikom možemo zamisliti kao skup ‘šećernih dodataka’ koji su vezani na proteine u našem tijelu. Ti dodaci, koje zovemo glikani, složene su i razgranate strukture koje utječu na to kako proteini obavljaju svoje fiziološke uloge.“
Posebno je zanimljivo to što glikani nisu potpuno statični. Njihov se profil mijenja pod utjecajem niza čimbenika, među kojima su dob, genetika, životne navike i zdravstveno stanje, zbog čega ih znanstvenici sve intenzivnije istražuju kao potencijalne biomarkere.
„Glikani se mijenjaju u različitim bolestima, često i prije pojave prvih simptoma. Upravo zato imaju velik potencijal u ranoj detekciji bolesti i primjeni u preventivnoj medicini“, objašnjava Gornik.
To ne znači da jedan test glikoma može predvidjeti hoće li se određena osoba razboljeti. Njegov je potencijal prije svega u mogućnosti da pruži dodatni uvid u promjene koje se u organizmu događaju prije nego što postanu klinički očite.
Tiha upala koju ne osjećamo
Jedan od važnih fokusa projekta Ženom bilo je metaboličko-upalno zdravlje.
U tom se kontekstu spominje i metaflamacija, kronična upala niskog intenziteta povezana s metaboličkim poremećajima poput pretilosti i inzulinske rezistencije. Za razliku od akutne upale, ona ne mora biti praćena boli ili drugim jasnim simptomima i zato može dugo prolaziti neprimijećeno.
Upravo zato istraživače zanima možemo li takve promjene prepoznati ranije, prije nego što se počnu jasno pokazivati kroz simptome ili standardne laboratorijske nalaze.
Jedan od posebno zanimljivih rezultata projekta odnosi se na komponentu C3 sustava
komplementa, važan protein imunološkog sustava.
„U projektu Ženom otišli smo korak dalje i pokazali da glikozilacija komponente 3 komplementa, važnog proteina imunološkog sustava, vrlo precizno odražava metaboličko-upalni status organizma, najbolje od svih do sada proučavanih glikoproteina“, kaže Gornik.
Takav nalaz otvara mogućnost da se metaboličko-upalne promjene u budućnosti procjenjuju preciznije i u fazi u kojoj klasični pokazatelji još ne moraju upućivati na izražen problem.
Pročitaj više:
Mikrobiom je drugi dio slagalice
Glikom pritom nije promatran izolirano.
Kod 300 žena uključenih u istraživanje analiziran je i sastav crijevnog mikrobioma te standardni biokemijski parametri, a prikupljeni su i podaci o tjelesnim karakteristikama, prehrani, životnim navikama, psihološkom i zdravstvenom statusu.
Crijevni mikrobiom čine brojne zajednice mikroorganizama koje nastanjuju probavni sustav. Njihov se sastav razlikuje od osobe do osobe i mijenja pod utjecajem prehrane, lijekova, dobi, okoliša i drugih čimbenika. Danas se njegova uloga intenzivno istražuje ne samo u kontekstu probave, nego i metabolizma, imunološkog sustava i upalnih procesa.
No upravo je mikrobiom dobar primjer zašto s personaliziranom medicinom treba biti oprezan. Ne postoji jedan univerzalni „idealni mikrobiom“, niti jedan nalaz sam po sebi može odgovoriti na sva zdravstvena pitanja.
Zato je u projektu Ženom mikrobiom promatran zajedno s glikomom, laboratorijskim parametrima i životnim navikama pojedine žene.
Zašto isti savjet nije optimalan za svaku ženu?
Većina nas zna osnovne preporuke za zdravlje: kvalitetnije jesti, dovoljno spavati, redovito se kretati i pokušati smanjiti stres.
Puno je teže odgovoriti na pitanje što je od svega toga u određenom trenutku najvažnije baš za
pojedinu osobu.
„Ono što je dobro za jednu osobu ne mora nužno biti optimalno za drugu, pa čak niti za istu osobu u svakom životnom razdoblju“, ističe Gornik.
Upravo zato je u projektu razvijen matematički model čiji je cilj pomoći u prepoznavanju žena s povećanim metaboličko-upalnim rizikom i povezivanju njihovih bioloških pokazatelja s onim aspektima životnog stila na koje se može djelovati.
Rezultat takvog pristupa trebale bi biti individualiziranije preporuke koje se mogu odnositi na
prehranu i suplementaciju, kvalitetu sna, tjelesnu aktivnost ili druge promjenjive čimbenike.
„Najveća vrijednost modela je u tome što prepoznaje vrlo rane metaboličko-upalne promjene u
organizmu i to u fazi kada ih klasični laboratorijski testovi još ne mogu detektirati“, kaže Gornik.
Upravo je ta rana faza možda i najzanimljiviji dio cijele priče. Ako se povećani rizik može prepoznati dok još govorimo o promjenama na koje je moguće utjecati, prevencija postaje puno konkretnija od općenitog savjeta da bismo trebali „živjeti zdravije“.
Pročitaj više:
Personalizirana medicina nije isto što i čarobni test
Razvoj novih biomarkera i personaliziranog pristupa istodobno nosi i jednu zamku. Društvene mreže i tržište wellnessa prepuni su testiranja koja obećavaju da će na temelju jednog uzorka otkriti gotovo sve o našem organizmu.
Zato Gornik naglašava da uz mogućnosti novih pristupa uvijek treba govoriti i o njihovim ograničenjima.
„Danas, u doba kada smo bombardirani savjetima s društvenih mreža, jako je važno znati koliko je pouzdan pristup koji nam se nudi te biti upoznat s njegovim mogućnostima i ograničenjima. Važno je obratiti pažnju i na to od koga savjeti dolaze.“
Glikom i mikrobiom zato ne treba promatrati kao zamjenu za liječnički pregled niti kao način predviđanja budućnosti. Njihov je potencijal puno realniji: mogli bi pomoći u stvaranju preciznije slike promjena koje se u organizmu događaju prije nego što postanu jasno vidljive.
Projekt Ženom završen je nakon istraživanja žena reproduktivne dobi, a rezultati su predstavljeni i na završnoj stručnoj konferenciji u Zagrebu. Sljedeći koraci uključuju daljnji razvoj pristupa, istraživanje drugih dobnih skupina te snažnije uključivanje liječnika u interpretaciju nalaza i praćenje učinka intervencija.
Jer cilj nije da zdrava osoba izađe iz laboratorija s još više podataka koje ne zna protumačiti. Cilj je pokušati odgovoriti na puno korisnije pitanje: postoji li nešto što o svojem zdravlju možemo saznati dovoljno rano da još stignemo djelovati?
„Pravi trenutak za brigu o vlastitom zdravlju je sada“, zaključuje Gornik.
