Način na koji se novorođenče rađa može promijeniti način na koji njegov imunološki sustav kasnije reagira na lijekove koji spašavaju život.
Nova studija iz Kine, objavljena u Nature Microbiology, sugerira kako put od maternice do svijeta, bilo vaginalni ili kirurški, može utjecati na to koliko dobro cjepivo protiv ospica djeluje. Djeca rođena carskim rezom trebaju drugu dozu više od većine, otkrili su istraživači. Bez tog pojačivača, postoji veći rizik od neuspjeha prvog cjepiva.
Analizu su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge i Sveučilišta Fudan u Kini, a uključuje podatke od 1.505 parova mama i beba u Kini.
Rođenje carskim rezom više nego udvostručuje izglede za neuspjeh cjepiva protiv ospica. Izvor: Unsplash
Tipično, oko 5 % djece koja su primila prvu dozu cjepiva protiv ospica ne pokazuje odgovor protutijela. Međutim, između 2013. i 2018. bebe rođene carskim rezom u Kini imale su 2,56 puta veću vjerojatnost da će jedna doza cjepiva protiv ospica biti potpuno neučinkovita u usporedbi s bebama rođenim prirodnim putem.
Neučinkovitost cjepiva znači kako djetetov imunološki sustav ne proizvodi protutijela za borbu protiv infekcije ospicama, pa dijete ostaje osjetljivo na bolest. Srećom, druga doza izaziva zakašnjeli i “snažan imunološki odgovor”. Ali ova saznanja mogu pomoći u donošenju učinkovitih politika cjepiva.
U 2021. godini milijuni djece diljem svijeta propustili su dobiti dopunu cjepiva što kolektivni imunitet u brojnim nacijama stavlja na opasnu prijelomnu točku.
“Otkrili smo kako način na koji smo rođeni, carskim rezom ili prirodnim porodom, ima dugoročne posljedice na naš imunitet i bolesti tijekom odrastanja”, kaže genetičar Henrik Salje sa Sveučilišta Cambridge.
“Znamo kako puno djece ne završi s drugom dozom cjepiva, što predstavlja opasnost za njih kao pojedince i za širu populaciju”, objašnjava Salje.
“Dojenčad rođena carskim rezom su ona koja stvarno želimo pratiti kako bismo bili sigurni da će dobiti drugo cjepivo protiv ospica, jer postoji veća vjerojatnost da će njihova prva doza biti neuspješna.”
Ospice mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija. Izvor: Canva
Ospice su virusna respiratorna bolest koja prijeti i jedna od najzaraznijih bolesti za koje znamo. Prenose se kašljanjem i kihanjem. Bolest započinje simptomima sličnim prehladi i osipom, a može dovesti do ozbiljnih komplikacija uključujući sljepoću, napadaje i smrt. Zbog toga trebamo najmanje 95 % procijepljenosti kako bi se postigao kolektivni imunitet u populaciji.
Iako su blizu eliminacije ospica, u nedavnim epidemijama u Kini otprilike trećina oboljelih od virusa već su bili cijepljeni. Ove prodorne infekcije događaju se kada imunološki sustav pojedinca ili ne uspije odgovoriti na cjepivo ili reagira preslabo.
Kod poroda carskim rezom djeca nisu izložena majčinom mikrobiomu na isti način kao kod vaginalnog poroda. Izvor: Pexels
Djeca rođena carskim rezom, za razliku od one rođene vaginalno, imaju nešto veću vjerojatnost nekih imunoloških poremećaja, a znanstvenici još uvijek ne mogu otkriti zašto, navodi Science Alert.
Istraživanje iz 2022. povezuje carski rez s nižim odgovorom protutijela nakon cjepiva protiv meningokoka i pneumokoka. U istraživanju su bebe rođene vaginalno imale dvostruku razinu zaštitnih antitijela nakon primanja injekcija.
Znanstvenici su postavili teoriju da bebe rođene carskim rezom nisu izložene istim važnim klicama iz majčine vagine, a one mogu imati stimulirajući učinak na novoformirani imunološki sustav.
Studija u Kini nije istražila zašto su carski rezovi utjecali na reakcije na cjepivo, ali autori sumnjaju na sličan uzrok.
“Kod poroda carskim rezom djeca nisu izložena majčinom mikrobiomu na isti način kao kod vaginalnog poroda”, objašnjava Salje. “Mislimo da to znači kako im treba više vremena za nadoknadu zaostatka u razvoju svog crijevnog mikrobioma, a time i sposobnosti imunološkog sustava da se pripremi cjepivima protiv bolesti, uključujući ospice.”
Pročitajte više:
Za sada se radi samo o teoriji. Dok bebe s carskim rezom pokazuju drugačiji raspon bakterija u crijevima u usporedbi s onima rođenima vaginalno, druge studije pokazuju kako razlike nestaju nakon otprilike 9 mjeseci.
Imunološki sustav novorođenčeta uglavnom ostaje misterij. Istraživači se čak ne mogu složiti oko toga jesu li bebe rođene sterilne ili dolaze s mikrobiomom iz maternice. Je li majčin vaginalni ili crijevni mikrobiom usađen u novorođenčetu i koliku ulogu igra dojenje nakon rođenja, također nije jasno.
Od 2000. godine stopa carskih rezova se udvostručila u cijelom svijetu. Operacija sada čini oko 20 % poroda u svijetu. Za javno zdravlje ključna su saznanja kako popularni postupak utječe na imunitet sljedeće generacije
