Prestanak konzumiranja mesa na nekoliko tjedana može izazvati iznenađujuće promjene, od promjena u crijevnim bakterijama do nižeg kolesterola. No, ključ za uživanje u koristima nije samo ono što izbacite—radi se o tome što dodate.
Bilo zbog zdravlja, okolišnih razloga ili etičkih razloga, sve više ljudi odlučuje ukloniti meso iz svoje prehrane. No, što se događa s tijelom kada meso ili životinjski proizvodi nestanu s tanjura?
Nedavna istraživanja sugeriraju da čak i kratki periodi bez mesa—bilo tjedni, dani ili čak samo nekoliko obroka—mogu izazvati iznenađujuće promjene. Učinci se kreću od gubitka kilograma i znakova poboljšanja zdravlja srca do suptilnijih utjecaja na crijeva i imunološki sustav.

Jedan od najvidljivijih učinaka prestanka konzumiranja mesa je gubitak kilograma. Izvor.Pexels
Gubitak kilograma i koristi za srce
Jedan od najvidljivijih učinaka prestanka konzumiranja mesa je gubitak kilograma, ali nije samo riječ o uklanjanju životinjskih proizvoda—radi se o tome što ih zamjenjuje.
Kada ljudi zamijene kalorično bogato meso s biljnim namirnicama bogatim vlaknima poput povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica i voća, “na kraju jedemo više hrane koja ima manje kalorija”, kaže Matthew Landry, registrirani dijetetičar i zdravstveni znanstvenik sa Sveučilišta u Kaliforniji, Irvine. Hrana bogata vlaknima također nam pomaže da se dulje osjećamo siti, što može smanjiti prejedanje.
Na primjer, studija iz 2018. godine koja je pratila ljude tijekom tri mjeseca otkrila je da su oni koji su prešli s omnivorne na vegetarijansku prehranu izgubili otprilike 2 kilograma.
Prednosti idu dalje od gubitka kilograma. Nekoliko studija pokazalo je da vegetarijanske prehrane koje traju šest tjedana ili više mogu dovesti do nižeg krvnog tlaka, što je ključni faktor u smanjenju rizika od srčanih bolesti i moždanog udara.
Taj učinak vjerojatno je povezan s gubitkom kilograma i većom konzumacijom minerala poput kalija i magnezija koji pomažu u smanjenju krvnog tlaka, kaže Luigi Fontana, stručnjak za prehranu i zdravo starenje sa Sveučilišta u Sydneyu. Vegetarijanske prehrane također često smanjuju razinu šećera u krvi, smanjujući rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, prema nedavnom pregledu koji je Fontana proveo sa svojim kolegama.

Novi vegetarijanci obično razvijaju više bakterija koje se specijaliziraju za razgradnju vlakana. Izvor:Pexels
Promjene u crijevima
Prelazak na biljnu prehranu ne mijenja samo ono što je na vašem tanjuru—može promijeniti ekosustav bakterija koje žive u vašim crijevima.
Novi vegetarijanci obično razvijaju više bakterija koje se specijaliziraju za razgradnju vlakana u biljnim namirnicama, a manje bakterija koje ciljaju meso, objašnjava Veronica Witte, neuroznanstvenica sa Sveučilišta Max Planck za ljudsku kognitivnu i mozgalnu znanost i Medicinskog centra Sveučilišta u Leipzigu.
U studiji iz 2014. godine, koja je koristila uzorke stolice za analizu crijevnih bakterija ljudi koji su prešli na biljnu prehranu, sastav njihovih crijevnih bakterija promijenio se, “čak i nakon nekoliko dana”, kaže Witte.
Znanstvenici također istražuju potencijalne koristi od bakterija koje fermentiraju vlakna i moguće štetne učinke bakterija koje se nalaze u procesu prerade mesa. U međuvremenu, Witte istražuje može li promjena crijevnih bakterija nekako utjecati na mozak i utjecati na žudnje za hranom.
Pročitaj više:
Zdravlje imunološkog sustava i šire
Rani podaci sugeriraju da biljna prehrana također može utjecati na imunološki sustav. Studija iz 2024. izvještava da su ljudi na dvotjednoj veganskoj prehrani razvili veću aktivnost u dijelovima imunološkog sustava koji su uključeni u obranu protiv virusa.
Također je misterij je li uklanjanje mesa nužno za zdravlje. Studije o klasičnim mediteranskim prehranama—koje uključuju obilje povrća, cjelovitih žitarica, graha, te meso i ribu do dva puta tjedno—pokazuju slične koristi kao i veganska prehrana.
I dok deficiti nutrijenata nisu velika briga za osobe koje prestaju jesti meso samo na nekoliko tjedana ili mjeseci, dugoročno je važno osigurati unos osnovnih nutrijenata koji su oskudni u biljnim namirnicama, poput vitamina B12, željeza, cinka, kalcija i omega-3 masnih kiselina.