Uklanjanje oba jajnika moglo bi ozbiljno utjecati na mozak

Jajnici su uključeni u mnogo više od same reprodukcije. Dvije žlijezde ovalnog oblika s obje strane maternice ne samo što proizvode i izbacuju jajašca, one također otpuštaju hormone koji pomažu u održavanju zdravlja srca, kostiju, mozga i imunološkog sustava tijekom starenja.

Nova studija snimanja mozga, objavljena u časopisu Alzheimer’s and Dementia, zabrinjava znanstvenike jer bi kirurško odstranjivanje oba jajnika moglo dugoročno imati previđene zdravstvene posljedice.

Studija povezuje uklanjanje jajnika prije menopauze sa smanjenjem bijele tvari u mozgu kasnije u životu, što se povezuje s kognitivnim oštećenjem.

Ponekad se žene moraju podvrgnuti ovoj vrsti postupka za liječenje stanja poput raka jajnika ili endometrioze. To utječe na tjelesne hormone, što može dovesti do kognitivnog oštećenja poput demencije, navodi Medical News Today.

Analiza uključuje podatke više od 1000 žena starijih od 50 godina u SAD-u. Sudionice kojima su oba jajnika uklonjena prije 40. godine života (prije ulaska u menopauzu) pokazale su smanjenu bijelu tvar u nekoliko dijelova mozga u usporedbi sa ženama mlađim od 50 godina koje nisu bile podvrgnute istom zahvatu.

Sudionice kojima su uklonjena oba jajnika nakon 40. godine također su pokazale smanjenu količinu bijele tvari, ali znatno manje od onih koje su operaciji podvrgnute mlađe.

Promatrane promjene više su nalikovale na vaskularnu bolest mozga nego na Alzheimerovu, primjećuju znanstvenici, ali isto tako su to “rane, pretkliničke značajke patologije Alzheimerove bolesti.”

Ljudski mozak sastoji se od dvije vrste moždanog tkiva: sive i bijele tvari. Prema National Library of Medicine, siva tvar kontrolira kretanje, pamćenje i emocije.

Bijela tvar ima drugačiju ulogu u mozgu. Bijela tvar sastoji se od živčanih vlakana ili aksona koji omogućuju mozgu obradu informacija i slanje signala u druge dijelove mozga i središnji živčani sustav.

Oba oblika moždane tvari smanjuju se s godinama, što može pridonijeti kognitivnoj disfunkciji.

Prema studiji, uklanjanje oba jajnika prije menopauze može uzrokovati naglu endokrinu disfunkciju kao rezultat uklanjanja jajnika. Endokrini sustav utječe na proizvodnju i otpuštanje hormona, a jajnici imaju izravnu ulogu u proizvodnji hormona estrogena, progesterona i testosterona.

Kada se uklone jajnici, uklanjaju se i tjelesni izvori hormona estrogena i testosterona. Oba hormona imaju “neuroprotektivna svojstva” koja doprinose zdravlju mozga.

“Oba hormona pridonose cjelokupnom zdravlju mozga, utječu na raspoloženje, spoznaju i neurozaštitu”, ističe neurologinja Verna Porter.

Nedavna istraživanja otkrila su kako se pacijentice kojima su uklonjena oba jajnika prije menopauze kasnije u životu suočavaju s većim rizikom od kognitivnog oštećenja i demencije, a ova studija među prvima pokušava otkriti zašto.

Do danas su muški mozgovi bili u fokusu velike većine neuroloških studija. Od svih objavljenih radova o snimanju mozga, manje od 0,5 % razmatra i istražuje način na koji hormoni, uključujući one koje proizvode spolne žlijezde, mogu utjecati na zdravlje i razvoj mozga.

Općenito, muški mozak posjeduje više bijele tvari u usporedbi sa ženskim mozgom. Neki znanstvenici sumnjaju kako spolni hormoni, koje proizvode testisi i jajnici, različito utječu na razvoj mozga.

Iako se testosteron često smatra muškim hormonom, također ga proizvode i jajnici te igra ključnu ulogu u ženskom tijelu, a utječe i na cjelinu bijele tvari u mozgu.

Ako se jajnici izvade iz tijela prije menopauze, nagli gubitak testosterona mogao bi imati negativne učinke na razvoj mozga.

U trenutnoj analizi snimanja mozga, sudionice kojima su uklonjena oba jajnika prije 40. godine života obično su uzimale estrogen kako bi zamijenio ono što su njihove spolne žlijezde nekoć proizvodile. Ali ova hormonska nadomjesna terapija nije imala utjecaja na njihov integritet bijele tvari.

“Naši rezultati djelomično se mogu objasniti gubitkom testosterona”, pretpostavlja tim istraživača.

Ova studija “naglašava važnost hormonske ravnoteže u održavanju mozga”, ističe neurokirurg Jonathan Rasouli.

Potrebne su dodatne studije za repliciranje ovog otkrića, ali rezultati studije pokazuju kako žene koje su podvrgnute ovom postupku prije menopauze mogu biti izložene većem riziku od smanjenja bijele tvari kasnije u životu. Ovi početni nalazi mogu utjecati na nečiju odluku da razmotri obostrano uklanjanje jajnika za stanje koje nije opasno po život.

Još uvijek postoje mnoga neodgovorena pitanja o tome kakvu ulogu jajnici igraju u doživotnom zdravlju žena i što se događa kada se oni uklone.

Već godinama znanstvenici raspravljaju o troškovima uklanjanja jajnika kod benignih stanja i u kojoj bi dobi to bilo najsigurnije učiniti.

U slučajevima raka, treba ukloniti jajnike kako bi se spasila pacijentica, ali bilateralna ooforektomija (obostrano uklanjanje jajnika) također se često koristi za liječenje endometrioze, cista na jajnicima i nekancerogenih fibroida (maternični miomi).

U SAD-u nešto više od polovice svih žena koje se podvrgnu histerektomiji (kirurški postupak uklanjanja maternice) imaju uklonjena oba jajnika, a više od trećine te skupine mlađe su od 44 godine.

U svjetlu nedavnih dokaza, neki stručnjaci tvrde da ni kirurzi ni pacijenti ne procjenjuju na odgovarajući način rizike i koristi od uklanjanja oba jajnika u mlađoj dobi. Za djecu i adolescente uklanjanje oba jajnika zbog benignih stanja može biti nepotrebno i povezano s doživotnim rizicima, upozorava Science Alert.

Ako se oba jajnika uklone tijekom nečijih reproduktivnih godina, tijelo može ući u ranu menopauzu, a to povećava rizik od teških kroničnih zdravstvenih stanja koja uključuju gubitak gustoće kostiju, narušeno seksualno zdravlje, kardiovaskularne bolesti, kognitivno oštećenje, apneju za vrijeme spavanja i artritis.

Brojni su razlozi zbog kojih jajnike treba poštedjeti kad god se to može. Zaštita mozga od mogućih ozljeda predstavlja samo jedan od njih.