Zamijenite životinjske masti s ovim biljnim kako biste živjeli dulje

Tajna dugovječnog života mogla bi biti u konzumaciji više biljnih nego životinjskih masti. Istraživanja potvrđuju dugoročne zdravstvene prednosti nezasićenih masti iz hrane biljnog podrijetla u odnosu na životinjske masti.

Novo istraživanje pokazuje kako su masti iz mliječnih proizvoda i jaja najštetnije, dok masti iz žitarica i biljnih ulja najviše pridonose dugovječnosti.

Namirnice biljnog podrijetla bogate su nezasićenim mastima koje su povezane s boljim metabolizmom i regulacijom kolesterola. Masti iz jaja i mliječnih proizvoda posebno su povezane s većim rizikom od rane smrti.

Znanstvenici su pratili više od 400.000 osoba više od dva desetljeća, počevši u trenutku kada su ispitanici u prosjeku imali 61 godinu. Tijekom razdoblja istraživanja gotovo 59.000 od oko 185.000 umrlih umrli su od srčanih bolesti.

Sudionici koji su imali najveći unos biljnih masti u svojoj prehrani imali su 9 % manju vjerojatnost umrijeti tijekom razdoblja istraživanja od onih koji su jeli najmanje te hrane, prema nalazima objavljenim u JAMA Internal Medicine.

Pojedinci koji su jeli najviše biljnih masti također su imali 16 % manje šanse umrijeti od uzroka povezanih sa srčanim bolestima tijekom studije.

U isto vrijeme, ljudi s najvećim unosom životinjskih masti u svojoj prehrani imali su 16 % veću vjerojatnost umrijeti od svih uzroka i 14 % veću vjerojatnost umrijeti od kardiovaskularnih uzroka od sudionika koji su imali najmanje količine životinjskih masti u svojoj prehrani.

Iako studija nije bila kontrolirani eksperiment osmišljen kako bi dokazao mogu li i kako određene vrste masti biti štetne ili korisne, postoji nekoliko dobrih razloga zašto bi biljne masti mogle biti povezane s manjim rizikom od prerane smrti, kaže Maya Vadiveloo, profesorica nutricionizma koja nije bila uključena u istraživanju.

“Prvo, ako osoba konzumira veći postotak biljnih masti, konzumira i veći udio biljnih namirnica u odnosu na životinjsku hranu”, kaže Vadiveloo, u skladu s prehrambenim smjernicama Američkog udruženja za srce koje naglašavaju cjelovite žitarice, voće i povrće te savjetuju ograničavanje konzumacije životinjskih bjelančevina, osobito crvenog i prerađenog mesa.

“Osim toga, biljne masti su nezasićene masti, a viši omjer nezasićenih prema zasićenim mastima povezuje se s poboljšanim metabolizmom lipida i boljom regulacijom kolesterola”, kaže Vadiveloo.

Kad su istraživači pogledali određene vrste masti, otkrili su kako dvije određene vrste masti biljnog podrijetla, one iz žitarica i one iz biljnih ulja, imaju najveću korist za dugovječnost, navodi Everyday Health.

Ljudi koji su dobivali najviše masnoće iz žitarica imali su 8 % manju vjerojatnost umrijeti od svih uzroka tijekom studije, a 14 % manju vjerojatnost umrijeti od kardiovaskularnih uzroka, u usporedbi s ljudima koji su konzumirali najmanje količine tih masti.

Slično tome, istraživanje pokazuje kako su pojedinci koji su dobili najviše masti iz biljnih ulja imali 12 % manju vjerojatnost umrijeti od svih uzroka i 15 % manju vjerojatnost umrijeti od kardiovaskularnih uzroka.

“Maslinovo ulje, ulje uljane repice, ulje kikirikija i mnoga druga ulja nalaze se u biljnoj prehrani”, kaže David Spence, profesor neurologije i kliničke farmakologije koji nije bio uključen u novu studiju. “Ali smatram kako nije ključno povećati unos biljnih masti, već smanjiti unos životinjskih.”

Neke specifične životinjske masti istaknule su se u studiji zbog svoje jače veze s preranom smrću.

Sudionici s najvećom konzumacijom mliječne masti imali su 9 % veću vjerojatnost umrijeti od svih uzroka i 7 % veću vjerojatnost umrijeti od kardiovaskularnih uzroka od sudionika koji su konzumirali najmanje količine tih masti.

Osim toga, ljudi s najvećim unosom masti iz jaja imali su 13 % veću vjerojatnost umrijeti od svih uzroka i 16 % veću vjerojatnost umrijeti od kardiovaskularnih uzroka tijekom razdoblja istraživanja.

Čini se da su i neki drugi izvori životinjskih masnoća, poput crvenog mesa, također povezani s povećanim rizikom od prerane smrti, ali ta povezanost nije bila dovoljno jaka da bi se moglo reći kako nije riječ o slučajnosti.

Korištenjem profila masnoće u krvi, istraživači druge studije su potvrdili zdravstvene dobrobiti prelaska na prehranu bogatu nezasićenim mastima biljnog podrijetla umjesto one s visokim udjelom zasićenih masti životinjskog podrijetla. Ove promjene u prehrani utječu na sastav masti u krvi, što utječe na dugoročni rizik od bolesti.

“Naša studija s još većom sigurnošću potvrđuje zdravstvene dobrobiti prehrane bogate nezasićenim biljnim mastima poput mediteranske prehrane i mogla bi pomoći u pružanju ciljanih prehrambenih savjeta onima kojima bi promjena prehrambenih navika najviše koristila”, kaže Clemens Wittenbecher, autor studije objavljene u časopisu Nature Medicine.

“Ljudi koji žele izbjeći srčani ili moždani udar trebali bi ograničiti unos mesa, osobito crvenog mesa, i izbjegavati žumanjke”, kaže Spence. “Bjelanjci su u redu, a zamjene za jaja izvrsne su za pripremu ukusnih omleta, fritata i drugih jela s jajima.”

Ako želite smanjiti životinjske masti i povećati biljne masti u svojoj prehrani, mesne alternative biljnog podrijetla odlično su mjesto za početak, kaže Vadiveloo. Crveno i prerađeno meso povezani su s nizom kroničnih zdravstvenih problema poput bolesti srca, raka i dijabetesa koji vam mogu skratiti životni vijek.

Istraživači ističu kako prelazak na zdraviju prehranu može imati najizraženije zdravstvene dobrobiti te ističu dobrobiti mediteranske prehrane bogate orašastim plodovima, sjemenkama, voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama i maslinovim uljem, navodi Nutrition Insight.

A kada izaberete hranu životinjskog podrijetla, potražite nemasne i minimalno prerađene opcije, kao i mliječne proizvode s niskim udjelom masnoće, dodaje Vadiveloo. Jaja jedite umjereno.

“Često masnoće životinjskog podrijetla dolaze uz prehrambene navike koje uključuju puno zasićenih masti, rafiniranih žitarica, natrija i dodanih šećera”, kaže Vadiveloo.