Jesu li biljne zamjene za meso stvarno bolje za srce od mesnih opcija?

Kako biljne zamjene za meso postaju sve popularnije, istraživači u Singapuru proveli su studiju uspoređujući njihove učinke na zdravlje s onima tradicionalnog mesa, s posebnim fokusom na zdravlje srca i rizik od dijabetesa.

Istraživanje na 89 odraslih osoba s rizikom od dijabetesa tipa dva, nije otkrilo značajne dobrobiti mesne prehrane biljnog porijekla za zdravlje srca u odnosu na one koje uključuju životinjsko meso, dovodeći u pitanje mišljenje kako te alternative nude iste zdravstvene prednosti kao i cjelovita biljna prehrana.

Naglašavajući nutritivne razlike između mesa biljnog i životinjskog porijekla, rezultati ukazuju na potrebu da prehrambena industrija razvije nutritivno poboljšane i ekološki održive zamjene za meso biljnog porijekla.

U novom istraživanju, objavljenom u The American Journal of Clinical Nutrition, znanstvenici su promatrali kakve su prehrane koje sadrže pravo meso u usporedbi s onima koje koriste biljne mesne alternative, posebno u smislu kardiovaskularnog zdravlja i rizika od dijabetesa.

Prehrana bogata biljnom hranom pokazala se korisnom za srce i metaboličko zdravlje, zahvaljujući širokom izboru komponenti koje promiču zdravlje poput vitamina, vlakana i antioksidansa.

Međutim, za one koji redovito jedu meso, prelazak na takvu prehranu može biti izazovan zbog duboko ukorijenjenih kulturnih, povijesnih i društvenih utjecaja na konzumaciju mesa, kao i socioekonomskih čimbenika.

Biljne zamjene za meso oponašaju okus i teksturu pravog mesa korištenjem održivih sastojaka i postaju sve popularnije u svijetu.

Meso biljnog podrijetla često se reklamira kao zdravo za srce, ali nova studija pokazuje da ono možda nije ništa bolje za kardiovaskularni sustav od pravog mesa. Studija sugerira da nisu svi proizvodi biljnog podrijetla jednaki.

Utjecaj biljne zamjene za meso na zdravlje

Istraživači su među ostalim zdravstvenim pokazateljima promatrali razine lošeg kolesterola, šećera u krvi i krvnog tlaka.

Nalazi nisu pokazali značajne promjene u profilima kolesterola ni za jednu prehranu, ali su obje bile povezane s poboljšanjima nekih markera šećera u krvi.

Nije bilo jasne prednosti jedne prehrane u odnosu na drugu u poboljšanju zdravlja srca. Međutim, u manjoj skupini u kojoj se pomno pratila razina šećera u krvi, oni koji su jeli životinjsko meso bolje su kontrolirali razinu šećera u krvi.

Poboljšanja krvnog tlaka također su primijećena u skupini životinjskog mesa, ali ne i u skupini biljne zamjene za meso.

Ovo sugerira da se dobrobiti koje se često povezuju s biljnom prehranom možda ne odnose izravno na biljne zamjene za meso, jer se nutritivno razlikuju od cjelovite biljne hrane i njihovog utjecaja na zdravlje srca.

Razlike u nutritivnom sastavu

Analiza hranjivih tvari pokazuje kako prehrana životinjskim mesom osigurava više proteina, a biljne zamjene za meso više natrija, kalija i kalcija.

Bolja kontrola šećera u krvi u skupini životinjskog mesa mogla bi biti posljedica manjeg unosa ugljikohidrata i većeg unosa proteina.

Iako se studija nije bavila apsorpcijom proteina, druga istraživanja sugeriraju da se proteini iz biljne zamjene za meso možda neće tako lako apsorbirati kao oni iz životinjskog mesa, što drugačije utječe na inzulin i reakcije crijevnih hormona.

Biljne zamjene za meso postaju sve popularniji izbor proteina, no nalazi ove studije ne podupiru ideju da ta prehrana nudi bolje zdravstvene prednosti za srce i metabolizam nego ona koja uključuje životinjsko meso.

Čini se kako bi dodavanje biljne zamjene za meso u prehranu moglo promijeniti prehrambeni unos na načine koji bi mogli negativno utjecati na kontrolu šećera u krvi.

Točnije, čini se da visoko prerađeno umjetno meso nema isti učinak na zdravlje srca kao cjeloviti ili minimalno prerađeni izvori biljnih proteina, kaže autorica studije dr. Jeya Henry.

Zašto zamjene za meso možda nisu zdrave?

Zasićene masti u mesu biljnog podrijetla, koje se često dobiva iz kokosa, povećavaju LDL kolesterol. A prehrana bogata natrijem može povisiti krvni tlak, što dovodi do većeg rizika od bolesti srca.

Ovo sugerira da se zdravstvene prednosti koje se obično povezuju s biljnom prehranom ne bi trebale primjenjivati na biljne zamjene za meso, s obzirom na njihove različite prehrambene profile i učinke na srce i metaboličko zdravlje.

Ova otkrića naglašavaju priliku za prehrambenu industriju da uloži u stvaranje nove biljne zamjene za meso koja nije samo usmjerena na oponašanje okusa i teksture mesa, već i nutricionistički superiorna i lakše se apsorbira, navodi Medical News Today.

Preusmjeravanjem fokusa na poboljšanje prehrambene vrijednosti i ekološke održivosti novih biljnih zamjena za meso, i proizvođači i potrošači mogu biti na dobitku.

“Iako na tržištu postoje potencijalno zdravije zamjene za meso biljnog podrijetla od onih korištenih u ovom istraživanju, potrošači bi trebali imati na umu da su te zamjene često još uvijek jako prerađena hrana i da se na njih ne treba oslanjati kao na glavni izvor proteina”, savjetuje registrirana dijetetičarka Kelsey Costa.

“Suprotno tome, prehrana bogata minimalno biljnom hranom, uključujući cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, voće i povrće, te njihove bioaktivne spojeve, opetovano se povezuje s boljim kardiometaboličkim zdravstvenim ishodima i smanjenim rizikom od smrti iz bilo kojeg razloga”, ističe Costa.

“Trebalo bi dalje istraživati razvijanje boljeg razumijevanja biljnih alternativa mesu i njihov utjecaj na zdravlje, posebno za one s visokim rizikom od kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti ili dijabetes”, kaže Haley Bishoff.

“Kao registrirana dijetetičarka, općenito potičem minimalnu konzumaciju prerađene hrane, što uključuje neke biljne zamjene za meso i životinjsko meso poput kobasica, hrenovki i šunke”, ističe Bishoff.

“U idealnom slučaju, opcije cjelovite hrane trebale bi biti primarni izvor. Prehrana cjelovitom hranom promiče kardiometaboličko zdravlje jer uključuje više vlakana, omega-3 masnih kiselina i antioksidansa.”

“Ovo istraživanje naglašava važnost razumijevanja da nije sva biljna prehrana jednaka”, zaključuje Costa.

“Iako izbor više biljnih opcija može imati zdravstvene prednosti, važno se usredotočiti na cjelovitu, minimalno prerađenu hranu, a ne se oslanjati isključivo na ultra-prerađene alternative”, naglašava.

Trebate li prestati jesti meso biljnog podrijetla?

Prije nego što izbacite svoje hamburgere bez mesa, imajte na umu da studija nije otkrila kako su bezmesne alternative lošije od pravog mesa za zdravlje srca, samo nisu bile toliko različite.

Meso biljnog podrijetla još uvijek može ponuditi ekološku prednost u odnosu na životinjsko meso, navodi Health.

Pa čak i ako vam bezmesni proizvodi ne daju poticaj zdravlju srca kakvom ste se nadali, uvijek morate uzeti u obzir okoliš. Studija iz 2023. pokazuje kako, u prosjeku, biljno meso ima 50 % manji utjecaj na okoliš od životinjskog, što ga čini daleko održivijim izborom.