Povremeni post postaje popularan pristup prehrani koji pomaže ljudima da izgube ili kontroliraju svoju težinu. Također se promiče kao način za resetiranje metabolizma, kontrolu kroničnih bolesti, usporavanje starenja i poboljšanje cjelokupnog zdravlja.
U međuvremenu, neka istraživanja pokazuju da povremeni post može mozgu ponuditi drugačiji način pristupa energiji i pružiti zaštitu od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Ovo nije nova ideja. Stari Grci su vjerovali kako post poboljšava razmišljanje. Ali što kažu suvremeni dokazi?
Povremeni post postaje popularan pristup prehrani koji pomaže ljudima da izgube ili kontroliraju svoju težinu. Izvor: Unsplash
Naša prehrana, uključujući unos kalorija, sastav makro nutrijenata (omjer masti, proteina i ugljikohidrata koje jedemo) i vrijeme konzumiranja obroka, čimbenici su našeg načina života koje možemo promijeniti. Ljudi to čine iz kulturnih razloga, željenog gubitka težine ili potencijalnog poboljšanja zdravlja.
Povremeni post sastoji se od kratkih razdoblja restrikcije kalorija (energije) u kojima se unos hrane ograničava na 12 do 48 sati (obično 12 do 16 sati dnevno), nakon čega slijede razdoblja normalnog unosa hrane.
Nedostatak hrane dulje od 24 sata obično predstavlja gladovanje. Ovo se razlikuje od posta zbog njegovih specifičnih i potencijalno štetnih biokemijskih promjena i nedostatka hranjivih tvari ako se nastavi dulje vrijeme.
Na mozak otpada oko 20 % tjelesne potrošnje energije. Izvor: Canva
Evo četiri načina na koje povremeni post može djelovati na tijelo, što bi moglo pomoći u objašnjenju njegovih potencijalnih učinaka na mozak.
- Ketoza
Mnoge rutine povremenog posta ciljaju na prebacivanje “metaboličkog prekidača” za prijelaz sa sagorijevanja pretežno ugljikohidrata na sagorijevanje masti. To se naziva ketoza i obično se javlja nakon 12-16 sati gladovanja, kada se potroše zalihe jetre i glikogena. Ketoni, kemikalije proizvedene ovim metaboličkim procesom, postaju preferirani izvor energije za mozak.
Ketoza može uzrokovati simptome gladi, umora, mučnine, lošeg raspoloženja, razdražljivosti, zatvora, glavobolje i moždane magle.
U isto vrijeme, kako metabolizam glukoze u mozgu opada sa starenjem, studije su pokazale kako bi ketoni mogli pružiti alternativni izvor energije za očuvanje funkcije mozga i spriječiti poremećaje neurodegeneracije povezane sa starenjem i kognitivni pad.
Sukladno tome, pokazalo se da povećanje ketona putem suplementacije ili prehrane poboljšava spoznaju kod odraslih s blagim kognitivnim padom i kod onih s rizikom od Alzheimerove bolesti.
Crijeva i mozak međusobno komuniciraju putem tjelesnih živčanih sustava. Izvor: Canva
- Cirkadijalna sinkronizacija
Prehrana u vrijeme koje nije u skladu s prirodnim dnevnim ritmom našeg tijela može poremetiti rad naših organa. Studije na smjenskim radnicima sugeriraju da bi nas to također moglo učiniti sklonijima kroničnim bolestima.
Vremenski ograničena ishrana znači da jedete obroke unutar šest do deset sati tijekom dana kada ste najaktivniji. Ona uzrokuje promjene u ekspresiji gena u tkivu i pomaže tijelu tijekom odmora i aktivnosti.
- Mitohondriji
Povremeni post može pružiti zaštitu mozga poboljšanjem mitohondrijske funkcije, metabolizma i smanjenjem oksidansa.
Mitohondriji služe proizvodnji energije i oni su ključni za zdravlje mozga. Mnoge bolesti povezane sa starenjem usko su povezane s neravnotežom ponude i potražnje energije, što se vjerojatno pripisuje disfunkciji mitohondrija tijekom starenja.
- Os crijevo-mozak
Crijeva i mozak međusobno komuniciraju putem tjelesnih živčanih sustava. Mozak može utjecati na to kako se crijeva osjećaju (razmislite o tome kako dobivate “leptiriće” u trbuhu kada ste nervozni), a crijeva mogu utjecati na raspoloženje, spoznaju i mentalno zdravlje.
Kod miševa se povremeni post pokazao obećavajućim za poboljšanje zdravlja mozga povećanjem preživljavanja i formiranja neurona (živčanih stanica) u području mozga hipokampusa uključenog u pamćenje, učenje i emocije.
Produljeno gladovanje ili ozbiljna restrikcija kalorija mogu predstavljati rizike poput umora. Izvor: Pexels
Neka su istraživanja pokazala da bi restrikcija kalorija mogla imati zaštitni učinak protiv Alzheimerove bolesti smanjenjem oksidativnog stresa i upale te promicanjem zdravlja krvožilnog sustava.
Kada pogledamo učinke ukupne energetske restrikcije (umjesto konkretno povremenog posta), dokazi su mješoviti.
Brzi gubitak težine povezan s ograničenjem unosa kalorija i povremenim postom može dovesti do nedostatka hranjivih tvari, gubitka mišića i smanjene imunološke funkcije, osobito kod starijih osoba čije su prehrambene potrebe veće.
Nadalje, produljeno gladovanje ili ozbiljna restrikcija kalorija mogu predstavljati rizike poput umora, vrtoglavice i neravnoteže elektrolita, što bi moglo pogoršati postojeće zdravstveno stanje, upozorava Science Alert.
Pročitajte više:
Također, isprekidani post vjerojatno neće štetiti vašem srcu ako ga radite kako treba, no iz American Heart Association su nedavno objavili podatke iz studije koja povezuje ovaj obrazac prehrane s većim rizikom od smrti od srčanih bolesti.
Istraživači su zaključili da su ljudi koji su jeli u rasponu od osam sati dnevno, što oponaša popularni obrazac isprekidanog posta 16:8, imali 91 % veću vjerojatnost da će umrijeti od bolesti srca u usporedbi s onima koji su jeli više od 12 do 16 sati dnevno. Općenito, pridržavanje bilo kojeg oblika vremenski ograničenog obrasca prehrane nije smanjilo rizik od smrti.
Kardiolog Joseph Daibes potiče ljude da razmotre detalje te studije prije nego što donesu velike zaključke. “Primam telefonske pozive s pitanjem trebaju li pacijenti prestati s dijetom i promijeniti način života. Nema razloga za to na temelju ovih nalaza.”
Predlaže da se na ove nalaze gleda kao na “preliminarne podatke za studiju koja bi jednog dana mogla postati veća” i dodaje “imamo podatke koji pokazuju da su povremeni post i vremenski ograničena prehrana korisni za vaše zdravlje iz mnogo razloga”.
Treba provesti opsežnija istraživanja kako bi se istražile potencijalne dobrobiti i nedostaci povremenog posta za zdravlje kardiovaskularnog sustava, navodi Verywell Health.
Ako razmišljate o isprekidanom postu, najbolje potražiti savjet dijetetičara koji vam može dati smjernice o strukturiranju razdoblja posta, rasporedu obroka i unosu hranjivih tvari. To osigurava da se povremenom postu pristupa na siguran, održiv način, prilagođen individualnim potrebama i ciljevima.
