Istraživanje pokazuje da ako jedete kasno tijekom dana to može izravno utjecati na našu biološku regulaciju težine na tri ključna načina: kroz broj kalorija koje sagorijevamo, našu razinu gladi i način na koji naše tijelo skladišti mast.
Kako pretilost sada pogađa stotine milijuna ljudi diljem svijeta, ovo istraživanje predstavlja vrijedan uvid u to kako se rizik od pretilosti može smanjiti na relativno jednostavan način – samo jedenjem obroka nekoliko sati ranije.
Pretilost pogađa stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Izvor: Pexels
Ranije studije već su identificirale vezu između vremena obroka i povećanja tjelesne težine, ali ovdje su istraživači željeli pobliže promotriti tu vezu, kao i otkriti biološke razloge iza nje.
“Željeli smo testirati mehanizme koji bi mogli objasniti zašto kasno jedenje povećava rizik od pretilosti“, pojašnjava neuroznanstvenik Frank Scheer.
“Prethodna istraživanja povezala su kasno jedenje s povećanim rizikom od pretilosti, povećanjem tjelesne masnoće i smanjenim uspjehom u mršavljenju. Htjeli smo razumjeti zašto.”
Zašto kasno jedenje povećava rizik od pretilosti? Izvor: Unsplash
U strogo kontrolirano istraživanje uključili su 16 sudionika s indeksom tjelesne mase u rasponu prekomjerne težine ili pretile.
Svi sudionici prošli su kroz dva različita eksperimenta u trajanju od šest dana, s prethodnom strogom kontrolom spavanja i prehrane, te nekoliko tjedana između svakog testa.
U jednom eksperimentu sudionici su se držali strogog rasporeda od tri obroka dnevno oko uobičajenog vremena – doručak u 9 ujutro, ručak u 13 sati i večera oko 18 sati.
U drugom su tri obroka pomaknuta kasnije (prvi oko 13 sati, a zadnji oko 21 sat), dakle ručak, večera i kasna večera prije spavanja.
Kroz uzorke krvi, anketna pitanja i druga mjerenja, istraživači su napravili niz opažanja.
Kad kasnije jedemo kalorije se sagorijevaju sporije. Izvor: Unsplash
Kad su kasnije jeli, razine hormona leptina, koji nam govori kada smo siti, bile su niže tijekom 24 sata, što ukazuje kako su se sudionici možda osjećali gladnijima. Štoviše, kalorije su se sagorijevale sporije.
Testovi su također pokazali promjenu genske ekspresije masnog tkiva koja utječe na to kako tijelo pohranjuje mast. Povećao se proces adipogeneze koji izgrađuje masno tkivo i smanjio proces lipolize koji razgrađuje mast.
Ovdje promatramo kombinaciju fizioloških i molekularnih mehanizama koji povećavaju rizik od pretilosti.
“Te smo učinke izolirali kontroliranjem varijabli poput unosa kalorija, tjelesne aktivnosti, sna i izloženosti svjetlu, ali u stvarnom životu na mnoge od ovih čimbenika može utjecati vrijeme obroka”, ističe Scheer.
Pretilost može dovesti do drugih zdravstvenih problema. Izvor: Canva
Naravno, pretilost može dovesti do drugih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes i rak, pa bi pronalaženje načina da se spriječi njezin razvoj uopće napravilo veliku razliku u zdravlju globalne populacije.
Ova studija pokazuje kako jedenje ranije tijekom dana može utjecati na tri ključna pokretača načina na koji naša tijela uravnotežuju energiju i posljedični rizik od pretilosti, a to predstavlja promjenu koje se neki ljudi možda mogu jednostavnije držati nego režima dijete ili vježbanja.
Pročitajte više:
U budućnosti, tim želi vidjeti istraživanje koje uključuje više žena (samo 5 od 16 sudionika bile su žene u ovom slučaju), kao i istraživanje koje analizira kako promjene u vremenu spavanja u odnosu na vrijeme jela također mogu utjecati na ove procese, navodi Science Alert.
“U većim studijama, gdje stroga kontrola svih ovih čimbenika nije izvediva, moramo barem razmotriti kako druge varijable u ponašanju i okolišu mijenjaju te biološke putove koji su u osnovi rizika od pretilosti”, navodi Scheer.
Istraživanje su objavili u časopisu Cell Metabolism.
