Novo istraživanje naglašava potencijal korištenja analize glasa za otkrivanje nedijagnosticiranih slučajeva dijabetesa tipa dva.
Simptomi dijabetesa, poput dehidracije i oštećenja živaca, mogu uzrokovati suptilne promjene u glasu. Na temelju tih saznanja, znanstvenici su razvili AI analizu glasa koja može otkriti dijabetes tipa dva s točnošću od 66 % kod žena i 71 % kod muškaraca. Test još uvijek ne može zamijeniti standardne krvne pretrage i upitnike za probir dijabetesa.
Nedavno istraživanje pokazuje kako kratka glasovna snimka, analizirana pomoću umjetne inteligencije (AI), može biti učinkovito sredstvo za dijagnosticiranje ovog uobičajenog stanja. Znanstvenici se nadaju kako bi test jednog dana mogao pomoći više od 240 milijuna ljudi diljem svijeta koji nisu svjesni da imaju dijabetes.
Otprilike polovica odraslih s dijabetesom nije svjesna da boluje od tog stanja jer simptomi mogu biti opći ili nepostojeći. Ali rano otkrivanje i liječenje mogu spriječiti ozbiljne komplikacije. Smanjenje nedijagnosticiranih slučajeva u cijelom svijetu predstavlja hitan javnozdravstveni izazov, navodi Eureka Alert.
Test još uvijek ne može zamijeniti standardne krvne pretrage. Izvor: Unsplash
Nalazi su predstavljeni na godišnjem sastanku Europskog udruženja za proučavanje dijabetesa (EASD). Studija još nije objavljena u recenziranom medicinskom časopisu.
“Pokazali smo kako ljudi s dijabetesom imaju drugačije glasovne obrasce u usporedbi s osobama bez dijabetesa”, kaže koautor studije, dr. Guy Fagherazzi.
“Iako vjerujemo kako ova tehnologija nikada neće biti dovoljno precizna da zamijeni krvne testove za dijagnosticiranje dijabetesa tipa dva, uvjereni smo kako bi jednog dana mogla postati učinkovito sredstvo za probir dijabetesa i identificiranje rizičnih pojedinaca ili potencijalnih nedijagnosticiranih slučajeva. Time bi se moglo značajno smanjiti globalno opterećenje dijabetesom, jer polovica oboljelih nije svjesna svoje dijagnoze.”
“Većina trenutačnih metoda probira za dijabetes tipa dva zahtijeva puno vremena i invazivne su, temeljene na laboratorijskim testovima i skupe. Kombiniranje umjetne inteligencije i glasovne tehnologije ima potencijal učiniti testiranje dostupnijim uklanjanjem ovih prepreka”, objašnjava glavni autor Abir Elbeji.
Hipertenzija utječe na parametre glasa. Izvor: Canva
Za ovo istraživanje znanstvenici su zamolili oko 600 odraslih osoba, pola s dijagnosticiranim dijabetesom, a pola bez, da se snime kako čitaju nekoliko rečenica.
Primijetili su kako su sudionici s dijabetesom općenito stariji od onih bez i vjerojatnije pretili.
Analizirali su različite glasovne značajke, kao što su promjene u visini, intenzitetu i tonu glasa u snimkama od 25 sekundi koristeći dvije napredne tehnike. Jedna se fokusirala na do 6,000 detaljnih vokalnih karakteristika, a druga, sofisticiranija tehnika dubokog učenja, na oko 1,000 ključnih obilježja.
Uključivanjem osnovnih zdravstvenih podataka kao što su dob, spol, indeks tjelesne mase i status hipertenzije, glasovni algoritam umjetne inteligencije pokazao se točnim kod identifikacije dvije trećine žena s dijabetesom i 7 od 10 muškaraca. AI model pokazao se još uspješnijim kod žena u dobi od 60 ili više godina i kod osoba s hipertenzijom (povišen krvni tlak).
“Žene se obično može lakše prepoznati putem glasa kad postoji zdravstveni problem. To smo primijetili u prijašnjim istraživanjima o drugim bolestima osim dijabetesa”, kaže Fagherazzi. “Također, hipertenzija jest poznata po tome što utječe na parametre glasa, pa možemo nagađati kako osobe koje imaju i dijabetes i hipertenziju imaju još prepoznatljiviji glas.”
Za sada krvni testovi ostaju standard za otkrivanje i dijagnosticiranje dijabetesa. Izvor: Pexels
Znanstvenici sve više istražuju karakteristike glasa kao sredstvo otkrivanja niza bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest, bolesti srca i depresiju, navodi Everyday Health.
Trenutna studija o dijabetesu temelji se na prijašnjim istraživanjima koja su pokazala kako se AI može koristiti za ispitivanje govornih obrazaca za otkrivanje dijabetesa tipa dva s visokom razinom točnosti.
“AI i strojno učenje imaju sposobnost pružiti nove informacije o odnosu između glasova i dijabetesa”, kaže Kevin Peterson, potpredsjednik primarne zdravstvene zaštite pri Američkom udruženju za dijabetičare.
Za sada, upitnici i krvni testovi ostaju standard za otkrivanje i dijagnosticiranje dijabetesa, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Međutim, istraživanje primjećuje kako se otkrivanje putem ove tehnike umjetne inteligencije 93 % slaže s ocjenom rizika temeljenom na upitniku Američke udruge za dijabetes, što pokazuje jednaku učinkovitost između analize glasa i široko prihvaćenog alata za probir.
Dijabetes može uzrokovati dehidraciju, što može utjecati na glasnice. Izvor: Pexels
Zašto dijabetes može utjecati na glas?
Fagherazzi i njegovi kolege sugeriraju kako su kronično visoka razina šećera u krvi, umor, refluks kiseline, niži plućni kapaciteti i neuropatije (stanja koja utječu na živce) neki od glavnih pokretača koji bi mogli objasniti zašto ljudi s dijabetesom imaju drugačije glasovne osobine od onih bez.
Profesorica medicine Susan Spratt, koja nije bila uključena u novu studiju, pretpostavlja kako dijabetes može utjecati na glas na nekoliko načina. “Prije svega, dijabetes može uzrokovati dehidraciju, što može utjecati na tkivo glasnica, kao i tkivo koje oblaže usta i jezik”, kaže Spratt.
“Dugoročno, dijabetes može utjecati na živce, uključujući one koji su povezani sa sluhom. Gubitak sluha može biti više izražen kod pacijenata s dijabetesom, što također može utjecati na govor”, dodaje.
Pročitajte više:
“Ne može jedna ili druga glasovna karakteristika objasniti razliku u glasovnim potpisima između ljudi sa i bez dijabetesa, već više kombinacija malih promjena koje, kada se spoje zajedno, mogu pomoći razlikovati ove dvije skupine”, kaže Fagherazzi.
“Neki ljudi s više od 10 do 20 godina dijabetesa doživljavaju promjene glasa koje može otkriti ljudsko uho, ali sveukupno gledano, najviše zahvaljujući napretku obrade audio signala i umjetne inteligencije sada možemo otkriti te suptilne promjene”, kaže Fagherazzi.
Prema Petersonu, koji nije bio uključen u studiju, potrebna su dodatna istraživanja prije nego što se glasovni testovi mogu široko koristiti kao alat u liječničkim ordinacijama. “Treba utvrditi kakav bi učinak takva tehnologija imala na ‘pravu’ populaciju prije razmatranja implementacije.”
