Broj osoba s autizmom raste: Ovo su rani znakovi i simptomi

U Hrvatskoj, prema zadnjim podatcima HZJZ-a iz 2022., ima oko 4000 osoba s poremećajima iz spektra autizma, stručnjaci ističu da broj značajno raste, a na slabu vidljivost takvih osoba u društvu bit će upozoreno i na Svjetski dan svjesnosti o autizmu, u utorak u Centru mladih Ribnjak.

Predsjednik Udruge za autizam Igor Ružić pojasnio je za Hinu da se točan broj ipak ne zna jer je dijagnostika autizma problematična. Navesti točnu brojku je, kaže, teško jer je autizam širok spektar, a neke osobe često dobiju i netočnu dijagnozu.

“Broj osoba s poremećajima iz spektra autizma raste, a autistične osobe slabo su vidljive u društvu te se teško integriraju u zajednicu bez stručne podrške. Veći dio njih treba visoku razinu podrške okoline kako bi vodile relativno normalan život”, kaže ravnateljica Centra za autizam Žarka Klopotan, piše Hina.

 

Nije lako živjeti u svijetu koji te ne razumije

“Nije jednostavno biti ni dijete ni odrasla osoba s autizmom i živjeti u svijetu koji te ne razumije, koji je sazdan po nekim njima nerazumljivim principima. Živjeti u društvu koje nedovoljno uočava tvoje mogućnosti i ne pruža ti priliku za dostojanstven život, da budeš ono što jesi, sretan i zadovoljan svojom svakodnevicom, a kamoli da svojim posebnim sposobnostima doprinese društvu i zajednici”, izjavila je ravnateljica.

Naglasila je kako nije lako ni roditeljima ni stručnjacima koji se bave autizmom jer nemaju dovoljnu podršku te kako već niz desetljeća Centru za autizam nije omogućen potreban razvoj, stoga očekuju promjene.

“Još uvijek postoji interdisciplinarni jaz i međuresorna suradnja je nedovoljna. Nacionalna politika za sustavno rješenje ne postoji, no naznake boljitka postoje”, istaknula je ravnateljica Centra.

Dijagnostika autizma:

Ne postoji medicinska pretraga ili test kojim se može dijagnosticirati autizam. Umjesto toga, autizam se dijagnosticira na temelju opservacije djetetovog ponašanja u različitim situacijama, njegove razvojne anamneze i prikupljanjem informacija od roditelja i drugih važnih osoba iz djetetove okoline.

Stručni tim za medicinsku dijagnostiku autizma u Republici Hrvatskoj čine pedijatar (subspecijalist neurologije) i/ili psihijatar (subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije), psiholog, logoped i edukacijski rehabilitator, koji donose dijagnozu na temelju timske sinteze rezultata svih provedenih dijagnostičkih postupaka (Nacionalni okvir za probir i dijagnostiku PSA, 2015), navodi SUZAH.

Simptomi i znakovi:

• izostanak kontakta pogledom
• izostanak reakcije na roditeljev osmijeh ili druge izraze lica
• kada dijete ne prati predmete koje mu roditelj pokazuje
• kada ne pokazuje roditeljima predmete, a želi da ih oni vide
• dijete ne donosi igračke da ih pokaže roditeljima
• nema odgovarajuće izraze lica
• nemogućnost da prepozna po izrazu lica što roditelj misli ili želi da ono napravi
• izostanak empatije prema drugima
• nikako da uspostavi prijateljstvo ili je vrlo nezainteresirano za uspostavljanje prijateljstva

Govorno-jezična komunikacija

• izostanak pokazne geste
• ne izgovara niti jednu riječ sa značenjem u dobi od 16 mjeseci
• ponavlja za drugima riječi ili rečenice bez razumijevanja njihovog značenja
• ne odaziva se na svoje ime
• pogrešno koristi zamjenice, najčešće drugima kaže “ja”, a za sebe “ti”
• nezainteresiranost za komunikaciju
• izostanak igre uloga, ne uključuje igračke u svoje odrastanje
• često se „gube“ već stečene vještine, posebice govor, i to se najčešće događa u dobi između 15 i 24 mjeseci života

Ponašanje

• najčešće radnje: vrtnja, ljuljanje, preplitanje prstima, dugo hodanje na prstima, mahanje rukama
• ne voli promjene – rutina, svakodnevnica, rituali
• može istu stvar ponavljati tijekom cijelog dana
• ne igra se s cijelom igračkom, već samo s jednim dijelom (npr. vrti kotač kamiona)
• čini se kao da ne osjeća bol
• može biti neosjetljivo ili preosjetljivo na mirise, zvukove, svjetlo, dodir
• neobična upotreba vida ili pogleda, gleda u predmet iz čudnih kutova (šarenica „bježi“ sa strane)

Podrška i intervencije