Bruksizam: Škripanje zubima nije samo posljedica stresa

Budite se s glavoboljom, napetom čeljusti ili bolovima u vratu? Bruksizam, odnosno škripanje zubima, povezan je sa stresom, anksioznošću i poremećajima spavanja poput apneje.

Mnogi ljudi godinama žive s bruksizmom, a da toga uopće nisu svjesni. Ujutro se bude s glavoboljom, osjećajem napetosti u licu, ukočenom čeljusti ili bolovima u vratu, no uzrok tegoba najčešće pripisuju stresu, lošem jastuku ili umoru. Tek kada stomatolog primijeti neuobičajeno trošenje zuba, pukotine na caklini ili oštećene ispune i krunice, postaje jasno da je riječ o stanju koje se možda razvija već godinama.

 

Bruksizam je poremećaj kod kojeg osoba nesvjesno stišće, struže ili škripi zubima koristeći mišiće čeljusti. Može se pojaviti tijekom spavanja, kada govorimo o noćnom bruksizmu, ali i tijekom budnog stanja.

Kod nekih ljudi zahvaćeni su svi zubi, dok drugi najviše opterećuju prednje zube. Iako se često smatra bezazlenom navikom, stručnjaci danas upozoravaju da dugotrajni bruksizam može dovesti do ozbiljnih problema sa zubima, čeljusnim zglobovima, kvalitetom sna pa čak i općim zdravljem.

Posljednjih godina bruksizam se sve manje promatra kao isključivo stomatološki problem. Sve više istraživanja pokazuje da je riječ o složenom poremećaju u kojem sudjeluju psihološki čimbenici, živčani sustav i mehanizmi povezani sa spavanjem.

Povezanost s apnejom u snu

Dugo se vjerovalo da je glavni uzrok bruksizma loš položaj zuba ili nepravilni zagriz. Danas se zna da je stvar mnogo složenija. Prema podacima klinike Mayo, budni bruksizam često je povezan s emocijama poput anksioznosti, stresa, frustracije, ljutnje ili napetosti.

Kod nekih ljudi razvija se kao nesvjesna navika tijekom rada, vožnje automobila, čitanja ili dugotrajne koncentracij, prenosi Hina. Kod noćnog bruksizma situacija je drugačija. Smatra se da je riječ o poremećaju pokreta povezanim sa spavanjem, odnosno aktivnosti koja se javlja tijekom kratkih promjena dubine sna ili buđenja kojih osoba često nije svjesna.

Zanimljivo je da brojna istraživanja pokazuju kako ljudi koji noću škripe zubima češće hrču i imaju veći rizik za razvoj poremećaja spavanja, osobito opstruktivne apneje u snu.

Jedno od najzanimljivijih područja istraživanja posljednjih godina odnosi se upravo na vezu između bruksizma i poremećaja disanja tijekom spavanja.
Opstruktivna apneja u snu stanje je kod kojeg tijekom noći dolazi do ponavljanih prekida disanja. Takvi prekidi mogu trajati nekoliko sekundi, a ponekad se ponavljaju desecima ili čak stotinama puta tijekom jedne noći.

Posljedica je slabija opskrba organizma kisikom te povećan rizik od povišenog krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara i dijabetesa.

Sustavni pregled objavljen 2025. godine sugerira da se kod dijela bolesnika epizode škripanja zubima pojavljuju neposredno nakon kratkih prekida disanja tijekom sna, premda znanstvenici upozoravaju da još nije potpuno razjašnjeno radi li se o izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi ili o poremećajima koji dijele zajedničke mehanizme.

Zbog toga stručnjaci danas savjetuju da osobe koje uz škripanje zubima imaju glasno hrkanje, česta noćna buđenja, jutarnji umor ili pretjeranu dnevnu pospanost razmotre obradu u centru za medicinu spavanja.

Znakovi upozorenja

Bruksizam se često razvija polako i neprimjetno. Upravo zato mnogi ljudi godinama ne znaju da imaju problem sve dok ne nastanu trajna oštećenja zuba ili kronične glavobolje.
Ako se redovito budite s napetom čeljusti, osjećate bol u području sljepoočnica, primjećujete istrošene zube ili vam partner govori da tijekom noći škripite zubima, vrijedi potražiti savjet stomatologa. Ono što se na prvi pogled čini kao bezazlena navika ponekad može biti znak kroničnog stresa ili poremećaja spavanja koji zahtijeva ozbiljniju pozornost.

Što se događa ako se problem ne liječi?

Većina osoba s blagim oblikom bruksizma neće razviti ozbiljne komplikacije. Međutim, kod težih slučajeva posljedice mogu biti značajne.

Najpoznatija je komplikacija poremećaj temporomandibularnog zgloba (TMZ), koji može uzrokovati kroničnu bol, škljocanje čeljusti i ograničeno otvaranje usta.
S vremenom se mogu razviti ozbiljna oštećenja zuba, pucanje ispuna i krunica, povećana osjetljivost zuba pa čak i njihov gubitak.

Neki stručnjaci upozoravaju da dugotrajni bruksizam može pridonijeti i kroničnim glavoboljama te bolovima u vratu i ramenima, što dodatno smanjuje kvalitetu života.

Međutim, ne postoji univerzalni lijek koji uklanja bruksizam kod svih osoba.
Najčešće se koriste individualno izrađene udlage koje štite zube tijekom spavanja i smanjuju njihovo daljnje trošenje.

Ako postoji sumnja na apneju u snu ili drugi poremećaj spavanja, važno je liječiti osnovni problem. Kod osoba kod kojih stres igra važnu ulogu preporučuju se tehnike opuštanja, redovita tjelesna aktivnost, psihološka podrška ili drugi oblici upravljanja stresom.

U određenim slučajevima koriste se fizikalna terapija čeljusnih mišića, lijekovi za opuštanje mišića ili injekcije botulinum toksina, premda stručnjaci naglašavaju da botoks nije prvi izbor liječenja.