Kronotip osobe definira u kojem će dobu dana osoba biti najaktivnija na temelju njezinih obrazaca spavanja.
Na primjer, jeste li tip osobe koja se rano budi i bude najaktivnija tijekom jutra? Tada se vaš kronotip popularno naziva “jutarnja ševa”. Ako najviše obavite noću, a zatim spavate do kasno, smatrate se “noćnom pticom/sovom”.
Ranije studije ispitivale su ova dva kronotipa kako bi ih usporedile u različitim područjima zdravlja, uključujući razine tjelesne aktivnosti i mentalnog, metaboličkog i kognitivnog zdravlja.
Nova studija istraživača u Londonu sugerira kako vaš kronotip može utjecati na vaše opće kognitivne vještine te pokazuje kako noćne ptice općenito imaju bolje kognitivne rezultate od jutarnjih ševa.
“Razumijevanje utjecaja spavanja na funkciju mozga jest ključno jer san utječe na razne aspekte našeg zdravlja”, ističe znanstvena suradnica i autorica studije Raha West. “Ima ključnu ulogu u kognitivnoj funkciji, konsolidaciji pamćenja, emocionalnoj ravnoteži i cjelokupnom mentalnom blagostanju. Loša kvaliteta sna ili nedovoljno sna povezani su s brojnim zdravstvenim problemima, poput povećanog rizika od neurodegenerativnih bolesti, kognitivnog pada i poremećaja svakodnevnog funkcioniranja”, dodaje.
Nova studija, objavljena u časopisu BMJ Public Health, otkriva kako će spavanje između 7 i 9 sati svake noći biti optimalno za zdravlje mozga.
Spavanje između 7 i 9 sati svake noći jest optimalno za rad mozga i jačanje kognitivnih sposobnosti. Izvor: Canva
7 do 9 sati sna optimalno za zdravlje mozga
West i njezin tim analizirali su podatke više od 26.000 odraslih osoba u dobi od 53 do 86 godina.
Sudionici su završili različite kognitivne testove uključujući pamćenje, vrijeme reakcije i fluidnu inteligenciju.
Spavanje između 7 i 9 sati svake noći jest optimalno za rad mozga i jačanje kognitivnih sposobnosti, a spavanje manje od 7 sati i više od 9 sati negativno utječe na rezultate kognitivnih testova, otkrili su studijom, navodi Medical News Today.
“Naše otkriće povezanosti između trajanja sna i kognitivne funkcije, pri čemu se 7 do 9 sati sna čini optimalno, značajno je jer je u skladu s postojećim dokazima i naglašava važnost optimalnog sna za održavanje kognitivnog zdravlja”, kaže West.
“Ovo otkriće pokazuje kako ne samo premalo, nego i previše sna može biti štetno za rad mozga. Utvrđivanjem najboljeg trajanja sna možemo poboljšati javnozdravstvene savjete i potaknuti ljude da daju prednost dobrim navikama spavanja za bolje kognitivno i opće zdravlje”, savjetuje West.
Znanstvenici su otkrili kako su "noćne ptice" imale bolje rezultate na kognitivnim testovima od "jutarnjih ševa". Izvor: Pexels
‘Noćne ptice’ postižu bolje rezultate na kognitivnim testovima
Znanstvenici su procijenili razlike u kognitivnom testu između onih koji su se identificirali kao “noćne ptice” u odnosu na “jutarnje ševe”.
“Prethodne studije pokazale su da poremećaji u cirkadijalnom ritmu, poput onih uzrokovanih radom u smjenama ili vremenskim razmakom, mogu negativno utjecati na kognitivne sposobnosti”, objašnjava West. “Međutim, manje se zna kako biti jutarnja ili večernja osoba utječe na kognitivnu funkciju, osobito kod starijih osoba, zbog čega smo proveli studiju.”
Istražujući kronotipove, znanstvenici su otkrili kako su “noćne ptice”, koje su bile aktivnije navečer, imale bolje rezultate na kognitivnim testovima od “jutarnjih ševa”, koje su bile aktivnije početkom dana.
Znanstvenici su također otkrili da su sudionici u sredini koji se nisu definirali kao jutarnja ili večernja osoba također imali bolje rezultate kognitivnih testova u usporedbi s “jutarnjim ševama”.
Uz to, West i njezin tim otkrili su kako sudionici mlađe dobi i oni bez ikakvih kroničnih bolesti općenito postižu više rezultate u kognitivnim testovima.
“Zaintrigirala su nas ova otkrića jer su prethodna istraživanja na mlađim ljudima pokazala da jutarnji tipovi obično imaju bolje zdravstvene i kognitivne rezultate. Međutim, naše istraživanje sugerira da se odnos između kronotipa i kognitivnih sposobnosti može promijeniti s godinama. Nalazi pokazuju da su večernji tipovi povezani s boljom kognitivnom funkcijom u našoj starijoj kohorti, vjerojatno zbog promjena u cirkadijalnim ritmovima i njihovog utjecaja na funkciju mozga kako ljudi stare”, kaže West.
“Sljedeći koraci mogli bi uključivati istraživanje zašto bi večernji tipovi mogli biti kognitivno bolji kod starijih odraslih osoba”, dodaje.
“Istraživanje odnose li se ovi nalazi na druge dobne skupine i različite populacije također bi bilo zanimljivo. Dodatno, bilo bi dobro detaljnije ispitati ulogu kvalitete sna i uzeti u obzir druge čimbenike poput tjelesne aktivnosti, prehrane i društvenog angažmana”, ističe West.
Kronotip nije uklesan u kamen, možete se prilagoditi u svakom slučaju. Izvor: Canva
Trebaju li ‘ševe’ težiti tome da postanu ‘sove’?
Neki bi se sada mogli zabrinuti ako su aktivniji ujutro nego navečer da bi mogli naštetiti svom kognitivnom zdravlju. Je li to doista tako?
Prema West, jutarnje aktivne osobe ne bi se trebale brinuti da će naštetiti svom kognitivnom zdravlju.
“Naša studija otkriva povezanost, a ne uzročnost, a postoji širok raspon kognitivnih performansi unutar svakog kronotipa”, naglašava.
Ne znači da ljudi cijelo jutro imaju lošije kognitivne sposobnosti. “Ova otkrića odražavaju sveukupni trend prema kojem bi većina mogla težiti boljoj spoznaji kod večernjih tipova”, kaže West.
Štoviše, vaš kronotip nije uklesan u kamen, možete se prilagoditi u svakom slučaju. I jednostavno dobro spavanje također može poboljšati vaše kognitivne performanse.
“Treba se usredotočiti na dobivanje visokokvalitetnog sna i razumijevanje vaših prirodnih obrazaca spavanja. Održavanje dosljednog rasporeda spavanja i osiguravanje odgovarajuće količine sna bit će ključno za kognitivno zdravlje, bez obzira na to jeste li jutarnja ili večernja osoba”, savjetuje West.
“Dovoljno spavati bio bi moj odgovor i onda nije važno”, komentira neurolog Clifford Segil, koji nije bio uključen u ovo istraživanje. “Mislim da definitivno ljudi imaju tendenciju biti jutarnji ili noćni ljudi. Trebate znati kakve su vaše sklonost, ali mislim kako svoje aktivnosti treba uvijek vezati uz dovoljno sna.” Po njegovom mišljenju, “najvažnije otkriće studije predstavlja dovoljno sna”. Studija “naglašava 7 do 9 sati sna”, na što bi se ljudi trebali usredotočiti.
“Također, kao neurolog moram reći ako ćete ikada imate manjak sna, morate ga nadoknaditi”, savjetuje Segil.
Kako se najbolje naspavati? Feifei Wang, stručnjak za spavanje, preporučuje pridržavanje “redovitog rasporeda spavanja, spavanje u tamnom i tihom okruženju, pokušajte se opustiti, ne konzumirajte kofein ili stimulanse nakon što padne noć i smanjite izlaganje svjetlu noću, osobito prije odlaska na spavanje.”
Pročitajte više:
Kronotipovi nisu trajni, mogu se mijenjati tijekom naših života, navodi Deutsche Welle.
“Djeca su obično jutarnji tipovi, adolescenti i mladi odrasli postaju večernji tipovi, a stariji se često vraćaju u jutarnje tipove”, kaže Wang.
“Kombinacija genetskih, hormonalnih, okolišnih i životnih čimbenika određuje hoće li osoba biti aktivnija ujutro ili navečer, a ti čimbenici međusobno djeluju kako bi oblikovali kronotip pojedinca”, pojašnjava Wang, koji nije bio dio nove studije.
Kronotipovi su djelomično povezani s razlikama u našim cirkadijalnim ritmovima, tjelesnom biološkom satu, koji upravlja bitnim funkcijama, poput spavanja i metabolizma. Ali možete se istrenirati da budete jutarnji ili večernji tip.
