Čini se da dojenje uzrokuje da specijalizirane imunološke stanice preplave dojke i ostanu tamo godinama ili čak desetljećima, smanjujući rizik od raka.
Dojenje se dugo povezivalo sa smanjenim rizikom od raka dojke, ali kako to utječe nije bio sasvim jasno.
Znanstvenici su sada otkrili da žene koje su dojile imaju više specijaliziranih imunoloških stanica u dojkama, što može kontrolirati maligne stanice.
Žene koje su dojile imaju više specijaliziranih imunoloških stanica. Izvor:Canva
Prethodna istraživanja sugeriraju da se rizik od raka dojke – drugog najčešćeg oblika raka na svijetu – smanjuje za 4,3 posto za svaku godinu dojenja, a zaštitni učinci možda posebno koriste starijim majkama.
Razlozi nisu u potpunosti shvaćeni, ali smatra se da su uključene promjene u tkivu dojke i hormonska izloženost, navodi NewScience. Kako bi saznale više, Sherene Loi iz Centra za rak Peter MacCallum u Victoriji u Australiji i njezini kolege analizirali su tkiva dojki 260 žena u dobi između 20 i 70 godina, različitih etničkih skupina.
Žene su se razlikovale po broju djece koju su imale, ako ih je uopće bilo, i jesu li izjavile da su dojile, ali nijednoj nikada nije dijagnosticiran rak dojke.
„Otkrili smo da žene koje su dojile imaju više specijaliziranih imunoloških stanica, nazvanih CD8+ T stanice, koje žive u tkivu dojke desetljećima nakon poroda“, kaže Loi. „Te stanice djeluju poput lokalnih čuvara, spremnih napasti abnormalne stanice koje bi se mogle pretvoriti u rak.“ U nekim slučajevima, te su stanice ostale u dojkama i do 50 godina.
Pročitaj više:
Tim je zatim promatrao miševe, od kojih su neki završili puni ciklus trudnoće, laktacije i oporavka mliječnih žlijezda tijekom odbijanja mladunaca od sisanja. Njihovo tkivo dojke analizirano je 28 dana kasnije, kada su im se mliječne žlijezde vratile u stanje prije trudnoće. Drugim miševima mladunci su uklonjeni ubrzo nakon rođenja ili nikada nisu bili trudni.
Istraživači su otkrili da je dovršetak punog ciklusa laktacije povezan sa značajnim povećanjem specijaliziranih T stanica koje se nakupljaju u tkivu dojke, što se nije dogodilo kod ostalih miševa. Zatim su im u tkivo mliječne žlijezde implantirali trostruko negativne stanice raka dojke, agresivni oblik bolesti, i otkrili da su miševi koji su prošli puni ciklus laktacije imali daleko sporiji rast tumora. No, kada su istraživači iscrpili te T stanice, tumori su vrlo brzo rasli.
Zatim su istraživači proučavali kliničke podatke više od 1000 žena kojima je dijagnosticiran trostruko negativni rak dojke nakon barem jedne trudnoće u terminu. Otkrili su da su one koje su izjavile da su dojile imale tumore s većom gustoćom CD8+ T stanica. „To sugerira da je postojala kontinuirana imunološka aktivacija i regulacija tijela protiv njihovog raka dojke“, kaže Loi.
Nakon prilagodbe za druge čimbenike rizika povezane sa smrtnim slučajevima povezanim s rakom dojke, poput dobi, istraživači su otkrili da su žene koje su dojile pokazale značajno dulje ukupno preživljavanje. Podaci su bili previše varijabilni da bi se utvrdilo je li vrijeme provedeno u dojenju imalo utjecaja.
Pročitaj više:
Istraživači smatraju da se T stanice nakupljaju u dojkama tijekom dojenja kako bi spriječile infekcije koje mogu dovesti do mastitisa. Postoji i veza između trudnoće i raka dojke, ali je složenija, a istraživanja sugeriraju da se rizik smanjuje samo ako je trudnoća u mlađoj dobi.
„Ovo ima važne implikacije za razumijevanje zašto neke žene mogu biti prirodnije zaštićene od agresivnih oblika raka dojke, a također i kako bismo mogli prilagoditi strategije prevencije ili liječenja u budućnosti“, kaže Loi. No, naglašava da je odluka o tome hoće li se dojiti individualni izbor i nije uvijek moguća, te da možda neće spriječiti razvoj raka dojke.
Daniel Gray s Instituta za medicinska istraživanja Walter i Eliza Hall u Victoriji kaže da je analiza više skupina žena jedna od snaga studije. „Postavlja temelje za budući rad koji bi mogao objasniti kako CD8+ T stanice zadržavaju ‘sjećanje’ na dojenje“, kaže.
