Rak dojke predstavlja jedan od najraširenijih malignih tumora u žena diljem svijeta, te rano otkrivanje i precizna dijagnostika imaju ključnu ulogu u poboljšanju ishoda liječenja.
Prema podacima HZJZ-a rak dojke je najčešća je zloćudna bolest kod žena u Hrvatskoj, s više od 2500 novih slučajeva godišnje.
Iako su standardne metode poput mamografije, ultrazvuka i histopatologije razrađene, nastoji se razviti dodatna tehnologija koja bi omogućila brže, preciznije i intraoperativno ispitivanje.
Među tim inovacijama ističe se uređaj razvijen u Iranu — Cancer Diagnostic Probe (CDP) — koji omogućava real-time (u stvarnom vremenu) detekciju zahvaćenih margina tijekom operacija dojke.
Razvoj i mehanizam CDP-a
Razvoj CDP-a vodio je tim sa Sveučilišta u Tehranu zajedno s partnerima, pod vodstvom dr. Mohammad Abdolahad.
Osnovni princip rada CDP-a temelji se na elektro-kemijskoj detekciji metaboličkih promjena u stanicama tumora — konkretno, detekciji vodikovog peroksida (H₂O₂) koji se oslobađa iz stanica koje prolaze hipoksičnu glikolizu ili tzv. „reverse Warburg effect”.
U praktičnom smislu, uređaj se sastoji od sondi (igličastih elektrodnih glava premazanih nano-cijevima od ugljika — multi-walled carbon nanotubes, MWCNT) koje se primjenjuju na unutarnju marginu šupljine nakon ekscizije tumora dojke; uređaj daje signal (vršnu vrijednost) ako je margina zahvaćena, čime kirurg može dodatno „obrezati” zahvaćeno područje tijekom iste operacije.
Kliničke studije i rezultati
U jednoj od ključnih studija („Human study on cancer diagnostic probe (CDP) …”) provedena je prospektivna, slijepo usporedna studija na 188 pacijentica koje nisu bile podvrgnute neoadjuvantnoj terapiji (tj. prije operacije nisu bile pod kemoterapijom) u razdoblju od studenog 2018. do travnja 2020. u Teheranu.
Rezultati su pokazali:
- Osjetljivost (sensitivity) uređaja CDP: ~ 97 %
- Specifičnost (specificity): ~ 89,3 %
- Točnost (accuracy): ~ 92 %
- Pozitivna prediktivna vrijednost (PPV): ~ 84,2 %
- Negativna prediktivna vrijednost (NPV): ~ 98 %
U drugoj studiji objavljenoj 2024. („Clinical validation on role of cancer diagnostic probe …”) analizirano je 147 margina koje je CDP detektirao kao pozitivne, a koje standardna permanentna patologija nije označila kao zahvaćene — dakle CDP je otkrio dodatne slučajeve koje je konvencionalna analiza preskočila.
Ovi podaci ukazuju da CDP može značajno smanjiti broj ponovnih operacija zbog pozitivnih margina nakon kirurškog zahvata kod raka dojke.
Pročitaj više:
Prednosti i važnost
- Omogućuje intraoperativnu provjeru margina što omogućuje kirurgu da odmah reagira.
- Visoka osjetljivost i negativna prediktivna vrijednost: gotovo svaki negativan rezultat CDP-a ima vrlo visoku vjerojatnost da je margina zaista slobodna.
- Može pomoći u smanjenju potrebe za ponovnim resekcijama (dodatnim operacijama) koje su opterećujuće za pacijenta, produžuju liječenje i povećavaju troškove.
- Posebno korisno kod operacija gdje su margine kritične, kao kod metode očuvanja dojke (breast-conserving surgery, BCS)
Globalno gledano, sve više istraživanja ukazuje na potencijal kombiniranja nanotehnologije, biosenzora, umjetne inteligencije i dubokog učenja za dijagnostiku raka dojke.
Na primjer, pregled istraživanja umjetne inteligencije u ranom otkrivanju raka dojke pokazuje da su tehnike poput RNN-a (recurrent neural network) dostigle točnost ~98.58 % u određenim skupinama podataka.
CDP je primjer primjene nanotehnologije (MWCNT elektrode) u kliničkom kontekstu.
Zaključak
Inovacija CDP-a predstavlja značajan pomak prema visoko preciznoj intraoperativnoj dijagnostici raka dojke — omogućava kirurzima da u realnom vremenu provjere margine i donesu odluke odmah tijekom operacije.
Rezultati iranskih kliničkih studija pokazuju vrlo visoku osjetljivost i negativnu prediktivnu vrijednost, što može smanjiti broj ponovnih zahvata i time poboljšati ishode za pacijentice.
Ipak, za širu implementaciju potrebno je daljnje potvrđivanje učinkovitosti u različitim centrima, standardizacija rada uređaja i analiza dugoročnog utjecaja na stopu recidiva.
