Nedovoljan unos vlakana može biti štetan za vaše dugoročno zdravlje.
Mnogima će prioritet biti zdrava hrana kako bi živjeli dulje, no Dan Buettner, stručnjak za dugovječnost, kaže kako nije važno što jedete ako u prehrani nemate dovoljno vlakana.
Vlakna su ono što većina ljudi zanemaruje.
Dijetalna vlakna bitan su dio zdrave prehrane. Ključna su za održavanje zdravlja crijeva i smanjenje rizika od kroničnih zdravstvenih stanja.
Vlakna uglavnom utječu na vaša crijeva. Izvor: Canva
Unos vlakana uglavnom utječe na vaša crijeva, koja sadrže “oko 100 bilijuna bakterija”, prema Buettneru. “Jedino što te zdrave bakterije jedu su vlakna.”
Kada jedete dovoljno vlaknaste hrane, bakterije u vašim crijevima će fermentirati ta vlakna i proizvoditi kratkolančane masne kiseline (SCFA). “Oni održavaju vaš imunološki sustav podešenim, drže upalu pod kontrolom i upravljaju raspoloženjem”, pojašnjava Buettner.
Zapravo, nedavna istraživanja su pokazala kako SCFA igraju važnu ulogu u zdravlju i prevenciji bolesti.
Neke od njihovih poznatih zdravstvenih dobrobiti uključuju sprječavanje upalne bolesti crijeva (IBD), smanjenje proljeva, smanjenje rizika od raka debelog crijeva, pomoć u kontroli razine šećera u krvi, zaštitu zdravlja srca i podršku zdravom održavanju težine.
Namirnice biljnog podrijetla izvrstan su izvor dijetalnih vlakana. Izvor: Unsplash
S druge strane, nedostatak vlakana može imati štetne učinke, navodi Best Life.
“Ako jedete standardnu američku prehranu, izgladnjujete te bakterije i one počinju raditi na vašoj crijevnoj sluznici”, ističe Buettner. “Često imate bolest propusnih crijeva.”
Trenutačne prehrambene smjernice pokazuju kako biste trebali unositi 14 grama vlakana na svakih 1000 kalorija hrane.
Pročitajte više:
Postoje dvije vrste vlakana, topiva i netopiva, i obje imaju važnu ulogu u zdravlju.
Netopiva vlakna se ne otapaju u vodi i povećavaju masu stolice, sprječavajući zatvor.
Topiva vlakna apsorbiraju vodu, stvarajući tvar sličnu gelu u probavnom sustavu. Topiva vlakna mogu pomoći u snižavanju razine kolesterola i reguliranju razine šećera u krvi.
Većina hrane bogate vlaknima ima i netopiva i topiva vlakna, tako da ljudi ne moraju puno razmišljati o razlici, navodi Medical News Today. Umjesto toga, mogu se usredotočiti na ukupni unos vlakana.
Namirnice biljnog podrijetla izvrstan su izvor dijetalnih vlakana. Neki od najboljih izvora uključuju grah i grašak, povrće, voće, cjelovite žitarice i orašaste plodove.
Konzumiranje previše vlakana može uzrokovati nuspojave. Izvor: Pexels
Ali budite pažljivi. Jedan od glavnih problema s kojima se ljudi susreću kada pokušavaju u svoju prehranu unijeti više vlakana bude prebrzo povećanje unosa, kaže Judith Wylie-Rosett, profesorica specijalizirana za vezu između prehrane i bolesti.
“Neki ljudi odluče povećati unos vlakana odjednom i dobiju nuspojave, poput osjećaja nadutosti”, pojašnjava Wylie-Rosett.
Konzumiranje previše vlakana može uzrokovati nadutost, plinove i zatvor. Ove nuspojave mogu se pojaviti ako osoba konzumira više od 70 g vlakana dnevno, što nije uobičajeno, ali može se dogoditi ako netko slijedi vegansku, sirovu ili cjelovitu prehranu.
