Vaš imunološki sustav obavlja odličan posao obrane od mikroorganizama koji uzrokuju bolesti. Ali ponekad ne uspije u tome, pa klice uspješno napadaju i čine vas bolesnim.
Je li moguće intervenirati i ojačati imunološki sustav? Što ako poboljšate svoju prehranu? Uzimate određene vitamine ili biljne pripravke? Napravite druge promjene u načinu života?
Ideja o jačanju imuniteta čini se primamljivom, ali sposobnost učiniti to pokazala se nedostižnom iz nekoliko razloga. Imunološki sustav predstavlja upravo to – sustav, a ne jednu cjelinu. Kako bi dobro funkcionirao, zahtijeva ravnotežu i sklad.
Još uvijek postoji mnogo toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i međusobnoj povezanosti imunološkog odgovora. Za sada nema znanstveno dokazane izravne veze između stila života i poboljšane imunološke funkcije.
Vaša prva linija obrane trebala bi biti izbor zdravog načina života. Izvor: Pexels
Ali to ne znači kako učinci načina života na imunološki sustav nisu intrigantni i kako ih ne treba proučavati. Istraživači istražuju učinke prehrane, tjelovježbe, dobi, psihološkog stresa i drugih čimbenika na imunološki odgovor, kako kod životinja tako i kod ljudi.
U međuvremenu, općenite strategije zdravog života imaju smisla jer vjerojatno pomažu funkcioniranju imunološkog sustava i dolaze s drugim dokazanim zdravstvenim prednostima.
Na naš složen imunološki sustav utječu mnogi čimbenici, navodi CDC. Vaša prva linija obrane trebala bi biti izbor zdravog načina života kao što su:
- nemojte pušiti
- jedite hranu bogatu voćem i povrćem
- vježbajte redovito
- održavajte zdravu tjelesnu težinu
- ako pijete alkohol, pijte ga samo umjereno
- dovoljno spavajte
- često perite ruke i temeljito kuhajte meso kako biste izbjegli infekcije
- pokušajte svesti stres na minimum
- cjepiva potiču imunološki sustav u borbi protiv infekcija prije nego što one zavladaju vašim tijelom.
Mnogi proizvodi tvrde kako jačaju ili podržavaju imunitet. Izvor: Pexels
Mnogi proizvodi na policama trgovina tvrde kako jačaju ili podržavaju imunitet. Ali koncept jačanja imuniteta zapravo ima malo znanstvenog smisla. Zapravo, povećanje broja stanica u vašem tijelu, imunoloških stanica ili drugih, nije nužno dobra stvar.
Na primjer, sportaši koji se bave “krvnim dopingom”, pumpanjem krvi u svoje sustave kako bi povećali broj krvnih stanica i poboljšali svoje performanse, izloženi su riziku od moždanog udara.
Pokušaj jačanja stanica vašeg imunološkog sustava može biti posebno kompliciran jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunološkom sustavu koje reagiraju na toliko različitih mikroba na toliko mnogo načina.
Koje stanice treba potaknuti? Zasad znanstvenici ne znaju odgovor.
Starije osobe češće obolijevaju od zaraznih bolesti. Izvor: Pexels
Tijelo neprestano stvara imunološke stanice. Svakako, proizvodi mnogo više limfocita nego što ih uopće može iskoristiti. Višak stanica uklanja se prirodnim procesom stanične smrti koji se naziva apoptoza, neke prije nego što vide bilo kakvu akciju, neke nakon dobivene bitke.
Nitko ne zna najbolju mješavinu stanica potrebnih imunološkom sustavu kako bi funkcionirao na svojoj optimalnoj razini.
Kako starimo, sposobnost našeg imunološkog odgovora postaje smanjena, što zauzvrat pridonosi većem broju infekcija i više slučajeva raka. Kako se očekivani životni vijek u razvijenim zemljama produžio, raste i učestalost stanja povezanih sa starenjem.
Neki ljudi zdravo stare, no starije osobe češće obolijevaju od zaraznih bolesti i imaju veću vjerojatnost od njih umrijeti. Respiratorne infekcije, uključujući gripu, virus COVID-19 i posebno upalu pluća, vodeći su uzrok smrti kod osoba starijih od 65 godina diljem svijeta.
Nitko sa sigurnošću ne zna zašto se to događa, ali neki znanstvenici primjećuju povećan rizik u korelaciji sa smanjenjem T-stanica, vjerojatno zbog atrofije timusa s godinama i proizvodnje manje stanica za borbu protiv infekcije.
Objašnjava li ovo smanjenje funkcije timusa pad T-stanica ili neke druge promjene igraju ulogu nije u potpunosti jasno. Neki se pitaju postaje li koštana srž manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica iz kojih nastaju stanice imunološkog sustava?
Postoji relativno malo studija o učincima prehrane na imunološki sustav ljudi. Izvor: Pexels
Čini se kako postoji veza između prehrane i imuniteta kod starijih osoba. Oblik pothranjenosti, iznenađujuće čest čak i u bogatim zemljama, poznat i kao “pothranjenost mikronutrijenata”, može se dogoditi kod starijih osoba i izazvati nedostatak nekih esencijalnih vitamina i minerala u tragovima koji se dobivaju ili nadopunjuju prehranom.
Stariji ljudi imaju tendenciju jesti manje i često imaju manje raznoliku prehranu. Mogu li dodaci prehrani pomoći starijim osobama održati zdraviji imunološki sustav?
Ako sumnjate kako vam prehrana ne osigurava sve potrebe za mikronutrijentima, svakodnevno uzimanje multivitaminskih i mineralnih dodataka može osigurati neke zdravstvene prednosti, no uzimanje megadoza jednog vitamina ne pomaže.
Kao i svaka borbena sila, vojska imunološkog sustava maršira na trbuhu. Ratnici sa zdravim imunološkim sustavom trebaju dobru, redovitu prehranu. Znanstvenici su odavno prepoznali kako su ljudi koji žive u siromaštvu i pothranjeni osjetljiviji na zarazne bolesti.
No, istraživači ne znaju hoće li određeni prehrambeni čimbenici, poput prerađene hrane ili visokog unosa jednostavnog šećera, negativno utjecati na imunološku funkciju. Još uvijek postoji relativno malo studija o učincima prehrane na imunološki sustav ljudi.
Znanstvenici aktivno proučavaju odnos između stresa i imunološke funkcije. Izvor: Pexels
Moderna medicina počinje cijeniti usko povezan odnos uma i tijela. Veliki broj bolesti, uključujući želučane tegobe, koprivnjaču, pa čak i bolesti srca, povezani su s učincima emocionalnog stresa. Unatoč izazovima, znanstvenici aktivno proučavaju odnos između stresa i imunološke funkcije.
Kao prvo, stres se teško definira. Ono što se može činiti stresnom situacijom za jednu osobu nije za drugu. Također, količina stresa se ne može mjeriti.
Međutim, većina znanstvenika koji proučavaju odnos stresa i imunološke funkcije ne proučavaju iznenadni, kratkotrajni stresor već stalne i učestale stresore poznate kao kronični stres, uzrokovan odnosima s obitelji, prijateljima i suradnicima ili dugotrajnim poslovnim izazovima. Neki znanstvenici istražuju utječe li stalni stres na imunološki sustav.
Pročitaj više:
Sigurno ste od mame barem jednom čuli: “Obuci jaknu ili ćeš se prehladiti!” Je li bila u pravu? Vjerojatno ne, izlaganje umjerenim niskim temperaturama ne povećava vašu osjetljivost na infekcije.
Dva su razloga zašto se zimi javlja “sezona prehlade i gripe”. Zimi ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru, u bližem kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti klice. Također, virus gripe duže se zadržava na suhom i hladnom zraku.
Nema razloga za brigu oko umjerene izloženosti hladnoći jer nema štetnog učinka na ljudski imunološki sustav, ističe Harvard Health Publishing.
Redovita tjelovježba predstavlja jedan od temelja zdravog života. Poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, snižava krvni tlak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti.
Ali pomaže li prirodno ojačati vaš imunološki sustav i održati ga zdravim? Baš kao i zdrava prehrana, vježbanje može pridonijeti općem dobrom zdravlju, a time i zdravom imunološkom sustavu.
Imunitet brani vaše tijelo od stranih organizama. Briga o sebi pomoći će vašem imunološkom sustavu brinuti o vama.