Kefir vs. jogurt: koji je zdraviji?

Jogurt i kefir, oba fermentirana mliječna proizvoda, imaju dugu povijest i jedinstvene karakteristike koje ih izdvajaju. Jogurt ima blag okus i gušću kremastu teksturu te se obično jede žlicom. Dok kefir ima trpki okus i tekuću viskoznu teksturu.

Nude bogatstvo hranjivih tvari i korisnih sojeva bakterija, što ih čini zdravim izborom.

Napravljeni su od fermentiranog i zakiseljenog mlijeka. Glavna svrha fermentacije hrane jest osigurati sigurnost hrane i produžiti rok trajanja, ali fermentirana hrana sve se više prepoznaje po svojim potencijalnim zdravstvenim prednostima.

I kefir i jogurt mogu ponuditi zdravstvene prednosti zbog korisnih bakterija koje sadrže. Međutim, kefir bi u nekim slučajevima mogao biti bolji od jogurta, budući da sadrži više mikroorganizama.

Kefir i jogurt su kultivirane namirnice koje obično dolaze iz mliječnih proizvoda. Ipak, nemliječne alternative obiju namirnica sada su široko dostupne.

Kefir i jogurt imaju sličan kiselkasti, fermentirani okus, ali među njima postoje mnoge razlike.

Proces proizvodnje jogurta počinje pasteriziranjem mlijeka kako bi se uništili štetni mikroorganizmi. Nakon toga se dodaje starter kultura, bakterijski sojevi Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophiles, kako bi započela fermentacija. Mlijeko se drži na određenoj temperaturi kako bi se omogućilo bakterijama da pretvore laktozu, prirodni šećer u mlijeku, u mliječnu kiselinu. Ovaj proces fermentacije čini mlijeko kiselim, što jogurtu daje okus i gustu, glatku konzistenciju.

Jogurtu se često dodaju i drugi sojevi bakterija.

Slično jogurtu, proizvodnja kefira počinje s pasteriziranim mlijekom. Za fermentaciju se koriste kefirna zrnca koja se pomiješaju s mlijekom. Kao i kod jogurta, proces fermentacije se odvija na određenoj temperaturi. Kefirna zrnca podsjećaju na male cvjetiće cvjetače, a sadrže prirodne bakterije i kvasce koji fermentiraju laktozu u mlijeku, što rezultira pjenušavim napitkom poznatim kao kefir.

Jogurt i kefir dolaze u mliječnim i nemliječnim, kao i u običnim i aromatiziranim varijantama. Postoji i grčki jogurt, procijeđena verzija jogurta kako bi se dobio gušći, kremastiji jogurt s više proteina.

I jogurt i kefir puni su hranjivih tvari, što ih čini vrijednim dodacima prehrani. Kada se uspoređuje jedna šalica obične porcije s niskim udjelom masnoće, dijele sličnosti u sadržaju kalorija i esencijalnim nutrijentima poput kalcija, fosfora i vitamina B5.

Međutim, postoje neke razlike. Jogurt prednjači u cinku i riboflavinu (vitamin B2) u usporedbi s kefirom i ima više razine vitamina B12. S druge strane, kefir nudi nešto više proteina i veći udio selena, vitamina A i D.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji nude zdravstvene prednosti kada se uzimaju u odgovarajućim količinama. Probiotici, također poznati kao “dobre bakterije” prirodno su prisutni u vašim crijevima i mogu podržati zdravlje crijeva na razne načine.

Oni mogu olakšati kretanje stvari kroz crijeva, zaustaviti rast štetnih mikroorganizama i ojačati zaštitnu ovojnicu crijeva. Više od 100 bilijuna mikroorganizama nalazi se u crijevima.

Probiotici se također nalaze u fermentiranoj hrani poput jogurta i kefira.

I kefir i jogurt mogu pomoći u naseljavanju crijeva dobrim bakterijama, no kefir sadrži više bakterija, a sadrži i korisne kvasce.

Prema istraživanju kefir može:

• imati antimikrobna i antifungalna svojstva
• pomoći imunološkom sustavu
• biti antialergijski i antitumorski
• biti koristan za malapsorpciju laktoze.

Međutim, varijacije mikroorganizama otežavaju provjeru zdravstvenih učinaka različitih proizvoda.

Istraživanja pokazuju kako konzumiranje jogurta ili kefira koji sadrže žive, aktivne kulture može poboljšati probavu laktoze i smanjiti simptome intolerancije na laktozu kod pojedinaca koji imaju poteškoća s probavljanjem laktoze. Žive i aktivne kulture u jogurtu i kefiru mogu osigurati laktazu, enzim potreban za razgradnju laktoze.

Treba razlikovati intoleranciju na laktozu od alergije na mlijeko (sirutku ili kazein), stanje u kojem imunološki sustav reagira na proteine ​​u mlijeku i mliječnim proizvodima. Osobe s alergijom na laktozu trebaju izbjegavati proizvode koji sadrže laktozu. Ako sumnjate na bilo koju bolest, preporučuje se potražiti savjet liječnika radi pravilne dijagnoze i liječenja.

Hoće li za zdravlje biti bolji jogurt ili kefir, u konačnici ovisi o individualnim preferencijama. S obzirom na to da su mliječni proizvodi grupa namirnica bogata esencijalnim nutrijentima kao što su proteini, vitamini i minerali, svaki oblik mliječnih proizvoda, bilo da se radi o jogurtu, kefiru ili nekom drugom mliječnom proizvodu, bit će dobar izbor, navodi Health.

Osim toga, istraživanja sugeriraju kako se redovita konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda, poput jogurta i kefira, povezuje s nižim rizikom od raka dojke i kolorektalnog raka, kao i dijabetesa tipa dva. Također može pomoći u održavanju zdrave težine i poboljšati zdravlje srca, kostiju i crijeva.

Jogurt i kefir su fermentirani mliječni proizvodi koji pružaju bogat izvor esencijalnih nutrijenata, a također se mogu pohvaliti prisutnošću korisnih živih i aktivnih kultura. Ove kulture pridonose zdravlju probavnog sustava i mogu ponuditi dodatne zdravstvene prednosti.

I jogurt i kefir nevjerojatno su svestrani, neprimjetno se uklapaju u razne obroke i međuobroke. Njihova svestranost omogućuje jednostavno uključivanje u uravnoteženu prehranu, promičući cjelokupno zdravlje i dobrobit.

Ali fermentirana hrana poput kefira i jogurta sadrži visoke razine tvari koja se zove histamin.

Neki ljudi ne podnose histamin i mogu doživjeti simptome kao što su:

• glavobolje
• iritacija kože
• proljev.

Ako ste intolerantni na histamin, ili ako imate neki od simptoma intolerancije, možda bi bilo najbolje izbjegavati jogurt i kefir, savjetuje Medical News Today.

Neki ljudi mogu osjetiti plinove i nadutost kada prvi put konzumiraju hranu koja sadrži probiotike. Oni obično nestaju nakon što se crijeva osobe naviknu na novu hranu. Može pomoći postupno uvođenje ove hrane.

Fermentirana hrana može utjecati na imunološki sustav, pa bi ljudi koji uzimaju lijekove za imunitet i oni koji imaju oslabljen imunološki sustav trebali razgovarati s liječnikom prije nego što isprobaju nove proizvode.

Fermentirane mliječne proizvode treba uvijek držati u hladnjaku i ne koristiti ih nakon isteka roka valjanosti navedenog na pakiranju.