Mnogo čimbenika utječe na dug i zdrav život.
Neki čimbenici poput genetike i spola ne mogu se promijeniti. Međutim, mnoge druge navike, kao što su prehrana, tjelesna aktivnost, smanjenje stresa, nepušenje i pravilan san, mogu.
Novo istraživanje s finskog sa Sveučilišta Jyväskylä, koje se trenutno recenzira, otkriva važnost tjelovježbe za dug život, no pridržavanje drugih zdravih životnih navika može imati još veći učinak.
Mnogo čimbenika utječe na dug i zdrav život. Izvor: Unsplash
Vježbanje ne mora biti faktor dugoročnosti samo po sebi
Anna Kankaanpää, glavna autorica ovog istraživanja, kaže kako želi proučiti korelaciju između tjelesne aktivnosti u slobodno vrijeme i rizika od smrtnosti jer prethodno istraživanje provedeno na Sveučilištu Jyväskylä sugerira kako povezanost može biti posljedica genetskih utjecaja.
“Ovo otkriće proturječi rezultatima studije na švedskim blizancima, koja otkriva povezanost neovisnu o genetskim čimbenicima”, navodi Kankaanpää. “Namjeravam istražiti razlog ove razlike.”
Također, istraživači raspravljaju o tome da dok prethodna istraživanja pokazuju vezu između tjelovježbe i nižeg rizika od smrtnosti od svih uzroka i kardiovaskularnih bolesti, neka prethodna istraživanja otkrila su kako tjelovježba ne smanjuje sveukupnu smrtnost i incidentne kardiovaskularne bolesti u starijih osoba ili osoba s kroničnim stanjima.
Ovo, kažu istraživači, može pokazati kako postoje drugi čimbenici osim same tjelovježbe koji utječu na duljinu života.
Postoje drugi čimbenici osim same tjelovježbe koji utječu na duljinu života. Izvor: Unsplash
Tjelesno aktivan stil života povezuje se s manjim rizikom od smrtnosti.
Za ovu studiju istraživački tim koristio se podacima više od 11.000 parova odraslih finskih blizanaca. Sudionici su bili raspoređeni u četiri skupine: sjedilački, umjereno aktivni, aktivni i visoko aktivni.
Istraživači su otkrili kako su sudionici iz sjedilačke skupine (gotovo 40%) imali najveći postotak smrtnosti, dok su sudionici u aktivnim skupinama imali između 15% i 23% niži rizik smrtnosti od svih uzroka.
“Nisu me iznenadili (ovi rezultati) jer brojne opservacijske studije dosljedno ukazuju na ovu povezanost”, ističe Kankaanpää.
Tjelesno aktivan stil života povezuje se s manjim rizikom od smrtnosti. Izvor: Pexels
Kako drugi čimbenici načina života utječu na rizik od smrtnosti?
Istraživači su zatim uzeli u obzir druge čimbenike načina života, uključujući indeks tjelesne mase (BMI), zdravstveno stanje, konzumaciju alkohola i status pušača.
Kada su ti čimbenici primijenjeni, stopa smrtnosti sudionika iz sjedilačke skupine se snizila na 7%.
Znanstvenici su također otkrili da su sudionici u sjedilačkim i visoko aktivnim skupinama iskusili ubrzano biološko starenje u usporedbi s umjereno aktivnim i aktivnim skupinama.
Istraživači vjeruju kako korisna povezanost dugotrajne tjelovježbe sa smanjenim rizikom od smrti nije bila uzrokovana samo tjelovježbom već i drugim čimbenicima povezanim sa zdravljem, navodi Medical News Today.
Redovita tjelesna aktivnost može biti pokazatelj sveukupnog zdravog načina života, pomažući produžiti život osobe.
Bavljenje zdravom tjelesnom aktivnošću ne nadoknađuje druge štetne aktivnosti poput nezdrave prehrane. Izvor: Canva
Jedna zdrava navika ne može spriječiti nezdrav način života
“Mnogi ljudi vježbaju kako bi stekli zdravstvene koristi i često očekuju da će se suprotstaviti nezdravom ponašanju, ali to nije tako”, objašnjava dr. David Cutler. “Kompenzacijsko uvjerenje jest uobičajeno mišljenje ako učinite nešto zdravo, to može spriječiti nešto nezdravo. Na primjer, ako vježbate, to će eliminirati štetne učinke pušenja.”
“Zapravo, studija otkriva kako se rizik od smrtnosti u sjedilačkoj skupini smanjio ako ste eliminirali faktore kao što su pretilost i pušenje.”
Također, treba zapamtiti kako bavljenje zdravom tjelesnom aktivnošću ne nadoknađuje nezdravu prehranu, pušenje, korištenje alkohola i droga ili druge štetne aktivnosti poput ignoriranja visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola ili dijabetesa.
“U svijetu su uočena značajna poboljšanja zdravlja kroz pet jednostavnih mjera: izbjegavanje pretilosti, održavanje normalnog krvnog tlaka, nepušenje, kontrola dijabetesa i liječenje visokog kolesterola”, dodaje dr. Cutler. “Redovita tjelovježba mogla bi pridonijeti tim dobrobitima, ali neće ublažiti štetne učinke ignoriranja ostalih zdravstvenih stanja.”
Pročitajte više:
Kako bismo povećali svoje izglede za dug život, vjerojatno bismo trebali napraviti najmanje 7.000 koraka dnevno ili se baviti sportom poput tenisa, biciklizma, plivanja, trčanja ili badmintona više od 2,5 sata tjedno, pokazuju dvije velike studije odnosa između tjelesne aktivnosti i dugovječnosti.
Desetljećima su pratile više od 10.000 muškaraca i žena te pokazuju kako pravilne vrste i količine tjelesne aktivnosti smanjuju rizik od prerane smrti za čak 70 posto.
Ali također sugeriraju kako može postojati gornja granica dobrobiti dugovječnosti koju donosi aktivnost, a guranje preko te granice vjerojatno neće produžiti životni vijeku i, u ekstremnim slučajevima, može biti štetno i kontraproduktivno.
Znanstvenici su primijetili jaku povezanost broja koraka sa smrtnošću. Izvor: Unsplash
Mnoga istraživanja već pokazuju kako aktivni ljudi nadžive one koji se rijetko kreću. Ali znanstvenici još nisu precizno utvrdili koliko bi kretanja moglo biti povezano s dugovječnošću. Također nije jasno možemo li pretjerati s vježbanjem, potencijalno pridonoseći kraćem životu, navodi The New York Times.
Prema jednom istraživanju znanstvenici su primijetili jaku povezanost broja koraka sa smrtnošću.
Ispitanici koji su napravili najmanje 7000 koraka dnevno imali su oko 50 posto manju vjerojatnost umrijeti nego oni koji su napravili manje od 7.000 koraka, a rizik od smrtnosti nastavio se smanjivati rastom broja koraka, dosežući do 70 posto manje šanse za ranu smrt među onima koji su napravili više od 9.000 koraka.
Ali na 10.000 koraka prednosti su se izjednačile. Ljudi koji su napravili više od 10.000 koraka dnevno, čak i mnogo više, rijetko su nadživjeli one koji su napravili najmanje 7.000.
Studije pokazuju povezanost tjelesne aktivnosti sa životnim vijekom. Izvor: Unsplash
U drugom istraživanju pratili su povezanost koliko se sati tjedno sudionici bave sportom ili vježbanjem i stopu smrtnosti.
Oni koji su izjavili kako su na neki način vježbali između 2,6 i 4,5 sati tjedno imali su oko 40 posto manju vjerojatnost od smrti nego manje aktivnih ljudi.
Prevođenje tih sati vježbanja u broj koraka nije točna znanost, ali istraživači procjenjuju kako bi ljudi koji vježbaju 2,6 sati tjedno ili oko 30 minuta dnevno, vjerojatno napravili oko 7.000 do 8.000 koraka dnevno, dok bi se oni koji vježbaju 4,5 sata tjedno vjerojatno približili pragu od 10.000 koraka.
Studije dakle sugeriraju kako se tajna dugovječnosti krije u oko 7.000 do 8.000 koraka dnevno ili oko 30 do 45 minuta tjelovježbe većinu dana te pokazuju povezanost tjelesne aktivnosti sa životnim vijekom, ali ne i da veća aktivnost izravno uzrokuje produljenje životnog vijeka.
