Godinama se pretilost promatrala isključivo kao posljedica nezdravih životnih navika, a savjeti liječnika najčešće su se svodili na manje hrane i više tjelesne aktivnosti. Međutim, suvremena medicinska saznanja sve jasnije pokazuju da je pretilost kronična bolest koja zahtijeva ozbiljan i individualiziran pristup liječenju. Iako je medicinska zajednica posljednjih godina sve usuglašenija oko takvog stajališta, mnogi ljudi i dalje pretilost doživljavaju kao osobni neuspjeh. Stručnjaci ističu da razumijevanje pretilosti kao bolesti može pomoći u smanjenju stigme te omogućiti oboljelima pravodobnu dijagnozu i učinkovitije liječenje.
Izvor: unsplash
Što je pretilost?
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pretilost predstavlja kroničnu bolest na čiji razvoj utječu brojni čimbenici, uključujući genetiku, prehrambene navike, način života i okoliš. Posljednjih desetljeća broj oboljelih od pretilosti kontinuirano raste, zbog čega se smatra jednim od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice.
Zašto se pretilost smatra bolešću?
Sve više stručnjaka smatra da pretilost ispunjava ključne kriterije bolesti jer ima prepoznatljive simptome, uzroke i ozbiljne zdravstvene posljedice. Povezana je s povećanim rizikom od brojnih kroničnih stanja, uključujući povišeni krvni tlak, dijabetes tipa 2, bolesti srca, poremećaje spavanja i neke vrste raka. Iako znanstvenici još uvijek istražuju sve mehanizme njezina nastanka, sve je više dokaza da važnu ulogu ima mozak, koji regulira tjelesne zalihe masnog tkiva. Zbog toga samo smanjenje unosa kalorija često nije dovoljno za trajan gubitak tjelesne mase, jer organizam nastoji vratiti izgubljene kilograme. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da pretilost zahtijeva dugoročno liječenje i individualiziran pristup, koji može uključivati promjene životnih navika, lijekove ili kirurške metode, ovisno o zdravstvenom stanju pacijenta, navodi National Geographic.
Pročitaj više:
Mijenjaju se kriteriji za dijagnosticiranje pretilosti
Iako se stručnjaci slažu da je pretilost kronična bolest, sve više njih smatra da se ona ne bi trebala dijagnosticirati isključivo na temelju indeksa tjelesne mase (BMI). Naime, BMI ne pokazuje količinu ni raspored masnog tkiva u organizmu te ne može procijeniti koliko ono utječe na zdravlje pojedinca. Zbog toga se predlaže širi pristup koji, uz BMI, uključuje mjerenje opsega struka ili druge pokazatelje raspodjele masnog tkiva, kao i procjenu zdravstvenih posljedica koje pretilost može uzrokovati. Stručnjaci ističu da osoba može imati povišen BMI bez ozbiljnijih zdravstvenih problema, dok netko s urednim BMI-jem može imati povećanu količinu visceralnog masnog tkiva koje značajno povećava rizik od kroničnih bolesti. Cilj novih kriterija je omogućiti precizniju dijagnozu te prilagoditi liječenje stvarnom zdravstvenom stanju svakog pacijenta.
Novi pogled na pretilost mijenja pristup liječenju pacijenata
Sve veći broj stručnjaka smatra da prepoznavanje pretilosti kao kronične bolesti može pridonijeti smanjenju stigme i poboljšati kvalitetu skrbi za pacijente. Istraživanja posljednjih godina pokazala su da na razvoj pretilosti ne utječu samo prehrana i tjelesna aktivnost, već i genetika, hormoni, rad mozga te brojni drugi biološki čimbenici. To potvrđuje i studija objavljena 2020. godine, koja je pokazala da liječnici koji pretilost smatraju bolešću imaju manje predrasuda prema osobama s prekomjernom tjelesnom težinom te pokazuju više razumijevanja i empatije tijekom liječenja. Stručnjaci ističu da takav pristup ne znači umanjivanje osobne odgovornosti, već omogućuje pravodobnu dijagnozu, individualizirano liječenje i veću podršku osobama koje se bore s pretilošću.
Pročitaj više:
Rasprava o pretilosti i dalje traje
Iako sve više stručnjaka pretilost smatra kroničnom bolešću, rasprava o tome kako je najbolje dijagnosticirati i liječiti još nije završena. Dio liječnika smatra da bi kriterije trebalo dodatno proširiti kako bi se liječenje prilagodilo stvarnim zdravstvenim potrebama svakog pacijenta, dok drugi ističu da je nužno najprije pomoći osobama koje imaju najveći rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
Razvoj novih lijekova i sve bolje razumijevanje bioloških mehanizama pretilosti mijenjaju dosadašnji pristup ovoj bolesti. Stručnjaci očekuju da će se, kako znanstvena istraživanja budu napredovala, mijenjati i kriteriji za dijagnozu te mogućnosti liječenja. Zajednički je cilj omogućiti ranije prepoznavanje pretilosti, smanjiti stigmu i osigurati učinkovitiju skrb za osobe koje žive s ovom kroničnom bolešću.
