Redovito čišćenje zubi može smanjiti rizik od ovih ozbiljnih stanja

Nova istraživanja pokazuju da čišćenje zubi i održavanje dobrog oralnog zdravlja mogu pomoći u smanjenju rizika od fibrilacije atrija i moždanog udara uzrokovanog krvnim ugruškom.

Čišćenje zubi koncem jednostavna je i jeftina navika koja se lako može dodati svakodnevnoj rutini.

Novo istraživanje pokazuje da je redovito čišćenje zubi koncem povezano sa značajno manjim rizikom od određenih vrsta moždanog udara i fibrilacije atrija (AFib). Rezultati će biti predstavljeni krajem veljače na Međunarodnoj konferenciji o moždanom udaru Američke udruge za moždani udar.

„Znamo da su bolesti desni i zubni karijes faktori rizika za moždani udar i srčani udar. Već je poznato da čišćenje zubi koncem smanjuje stopu srčanih udara”, rekao je dr. Souvik Sen, predsjednik Odjela za neurologiju u bolnici Prisma Health Richland i Medicinskom fakultetu Sveučilišta Južne Karoline.

Čišćenje zubi koncem može smanjiti rizik od moždanog udara i fibrilacije atrija

Istraživači su analizirali podatke više od 6.000 sudionika u istraživanju koje je započelo 1987. godine. Studija koristi opsežan upitnik za procjenu različitih faktora života i ponašanja na aterosklerozu (sužavanje arterija).

Sen i njegov tim bili su posebno zainteresirani za povezanost čišćenja zubi koncem, neovisno o drugim faktorima oralne higijene kao što su četkanje i redoviti posjeti stomatologu s ishodima kardiovaskularnih bolesti.

Otprilike 65% sudionika (4.092) prijavilo je čišćenje zubi koncem. Tijekom 25-godišnjeg razdoblja praćenja, 434 sudionika doživjela su moždane udare, a 97 od njih bilo je identificirano kao specifičan podtip nazvan kardiembolički moždani udar, u kojem krvni ugrušak putuje od srca do mozga.

U usporedbi s onima koji nisu prijavili čišćenje zubi koncem, oni koji su to radili imali su 22% manji rizik od ishemijskog moždanog udara i 44% manji rizik od kardiemboličkog moždanog udara.

Čišćenje zubi koncem također je bilo povezano s 12% manjim rizikom od fibrilacije atrija, najčešćeg oblika nepravilnog srčanog ritma. AFib je također glavni uzrok kardiemboličkih moždanih udara.

„Postoji sve veća svijest o ulozi upale u razvoju AFib-a i bit će zanimljivo vidjeti daljnja istraživanja o ovoj povezanosti i, ako je točno, potencijalnom mehanizmu”, rekao je dr. Rod Passman, profesor medicine i direktor Centra za istraživanje aritmija na Sveučilištu Northwestern, koji nije bio povezan s istraživanjem, za Healthline.

„Studije poput ove ograničene su samoprijavljivanjem i potencijalnim zbunjujućim faktorima — bave li se ljudi koji koriste zubni konac i drugim aktivnostima koje su dobre za srce, a koje možda nisu mjerene u studiji”, upozorio je Passman.

Oralno zdravlje, upala i bolesti srca

Mehanizam zbog kojeg čišćenje zubi koncem može smanjiti rizik od moždanog udara još uvijek nije potpuno jasan, no istraživači se usmjeravaju na ulogu upale kao faktora rizika za bolesti srca.

„Ponašanja u vezi s oralnim zdravljem povezana su s upalom i otvrdnjavanjem arterija. Čišćenje zubi koncem može smanjiti rizik od moždanog udara smanjenjem oralnih infekcija i upale te poticanjem drugih zdravih navika”, rekao je Sen.

Parodontitis je upalna bolest desni koja može dovesti do kronične upale.

Kao i kod drugih oblika upale, dokazi sugeriraju da bi parodontitis mogao biti povezan s kardiovaskularnim bolestima. Ova povezanost također sugerira da bi dobre oralne higijenske navike poput četkanja i čišćenja zubi koncem mogle biti potencijalni faktor životnog stila za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Voditelj drugog istraživanja, dr. Shuichi Tonomura, liječnik na Odjelu za neurologiju u Nacionalnom cerebralnom i kardiovaskularnom centru u Osaki, Japan, identificirao je očitu povezanost između prisutnosti bakterije Streptococcus anginosus i moždanog udara.

Streptococcus anginosus obično živi u oralnoj i crijevnoj mikrobioti, no Tonomura i njegov tim otkrili su da je ta bakterija bila prisutna u crijevima preživjelih od moždanog udara.

Zapravo, količina Streptococcus anginosus u slini i crijevima bila je povezana s većim rizikom od moždanog udara i lošijim ishodima, uključujući smrt i druge velike kardiovaskularne događaje nakon moždanog udara.

Savjeti za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti

Liječnici su 2022. godine pripisali gotovo milijun smrtnih slučajeva kardiovaskularnim bolestima, prema najnovijem izvještaju Američke udruge za srce (AHA) za 2025. godinu o srčanim bolestima i moždanom udaru.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj, s gotovo 20 tisuća umrlih prošle godine, a unatoč kontinuiranom padu u posljednja dva desetljeća, Hrvatska i dalje bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u EU, ističe HZJZ.

Poduzimanje određenih promjena za poboljšanje ukupnog zdravlja može pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Za bolje zdravlje srca, liječnici predlažu primjenu ove liste od 8 ključnih koraka za zdravlje života:

• Jedite bolje
• Budite aktivniji
• Prestajte pušiti
• Spavajte zdravo
• Održavajte zdravu tjelesnu težinu
• Kontrolirajte kolesterol
• Kontrolirajte razinu šećera u krvi
• Kontrolirajte krvni tlak