Loše strane pretjeranog sjedenja dobro su poznate znanstvenicima i većini nas ostalih. Prema stručnjacima, smanjena tjelesna aktivnost dovodi do niza negativnih učinaka.
Prošla istraživanja pokazuju kako ljudi koji sjede cijeli dan, skupljajući više sati sjedilačkog vremena u uredu, putujući na posao i kod kuće, ispred televizora i računala, imaju veću vjerojatnost razviti bolesti srca, pretilost, dijabetes i druge bolesti, i umrijeti prerano u usporedbi s ljudima koji često ustaju i kreću se.
Ali nije tako jasno utječe li sjedenje na sličan način na zdravlje mozga. Neke su studije povezale sjedenje i kasnije probleme s pamćenjem, uključujući Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije. Ali uglavnom su se oslanjali na sjećanje ljudi koliko sjede, što može biti prilično netočno.
Starije odrasle osobe možda imaju novi razlog za ustajanje s kauča jer novo istraživanje pokazuje kako sjedilački način života, 10 ili više sati sjedenja svaki dan, značajno povećava rizik od demencije. Simptomi uključuju gubitak pamćenja, zbunjenost i poteškoće u izražavanju misli.
Ova najveća studija dosad sugerira kako sjedilački način života čini faktor rizika za demenciju. Istraživanja su također pokazala kako dugotrajno sjedenje može doprinijeti razvoju raka, bolovima u leđima i mnogim drugim zdravstvenim problemima.
Rezultati naglašavaju koliko sveprisutne mogu biti posljedice sjedenja i sugeriraju kako nas vježbanje samo po sebi možda neće zaštititi.
Sjedilački način života, 10 ili više sati sjedenja svaki dan, značajno povećava rizik od demencije. Izvor: Unsplash
Veza između sjedenja i demencije
Kako bi analizirali vezu između sjedilačkog načina života i demencije, istraživači su se obratili UK Biobank, bazi medicinskih podataka za oko pola milijuna Britanaca.
Znanstvenici su izvukli podatke za gotovo 50.000 ljudi u dobi od 60 ili više godina koji su nosili akcelerometre, uređaj za praćenje aktivnosti, i nisu imali demenciju kada su se pridružili istraživanju.
Nakon analize podataka akcelerometra, otkrili su kako se rizik od razvoja demencije kod sudionika povećava ako provedu oko 10 sati dnevno sjedilački, što znači kako su sjedili ili ležali, ali nisu spavali.
Pročitaj više:
Zatim su provjeravali zdravstveni status ljudi sljedećih sedam godina. Konačno, unakrsno su provjerili navike sjedenja i zdravlje mozga. I pronašli su jake korelacije. 10 sati sjedenja povećava rizike za mozak.
Sjedenje može čak potkopati vježbanje, navodi Washington Post. Prema drugim nedavnim istraživanjima, ljudi koji su vježbali, ali su se nakon toga zavalili u stolce 10 ili više sati na kraju su izbrisali neke od očekivanih metaboličkih prednosti svojih napora i bili su podjednako skloni demenciji kao i ljudi koji uopće nisu puno vježbali.
Smanjena tjelesna aktivnost dovodi do niza negativnih učinaka. Izvor:Pexels
Međutim, studija nije analizirala sjedilačko ponašanje kod mlađih ljudi pa još uvijek ostaje nejasno može li nešto poput uredskog posla tijekom karijere utjecati na budući rizik od demencije, navodi Health.
Studija ne pokazuje kako dugotrajno sjedenje može uzrokovati demenciju, prema autorima, samo povezanost sjedilačkog načina života s rizikom od demencije.
“Iako nije u potpunosti shvaćeno, smanjena tjelesna aktivnost dovodi do niza negativnih učinaka, uključujući debljanje, povećanu upalu i smanjeni protok krvi u mozgu”, objašnjavaju liječnici. “U kombinaciji, ovi čimbenici mogu povećati rizik od demencije osobe, najvjerojatnije zbog izravnog i neizravnog oštećenja moždanih stanica.”
Pročitaj više:
Kako izbjeći sjedilački način života i smanjiti rizik?
Stručnjaci za demenciju vjeruju kako promjene načina života mogu smanjiti rizik od razvoja simptoma za čak 50% što se čini kao uvjerljiv razlog da se pokrenete.
Postoji nekoliko načina kako svojim danima dodati više aktivnosti, uključujući bavljenje nečim u čemu uživate kao što su tečaj plesa, šetnja po susjedstvu, gledanje omiljenog programa dok vozite sobni bicikl ili slušanje podcasta dok hodate.
Imati partnera za vježbanje također može povećati motivaciju i pomoći vam biti odgovorni.
I samo manje sjedenja od 10 sati dnevno može koristiti zdravlju mozga, ali u tom bi periodu barem 30 minuta trebalo posvetiti kardio vježbama umjerenog intenziteta, poput trčanja ili plivanja.
“Ako već imate dovoljno aerobnih vježbi, vježbe snage, fleksibilnosti i ravnoteže također su ključne za zdravlje mozga i sprječavanje ozljeda”, sugerira Jessica Caldwell.
U slučaju ograničene pokretljivosti, za održavanje oštrine mozga i smanjenje rizika od demencije, možete pronaći druge načine uključivanja u kognitivno aktivnije zadatke poput rješavanja zagonetki, čitanja ili korištenja računala.
Ako vaš posao zahtijeva puno vremena za stolom i računalom, potražite prilike tijekom dana kako biste bili u pokretu. Prošećite svojim uredom dok razgovarate telefonom. Zakažite sastanke u šetnji. Pokupite svoj ručak umjesto dostave.
Manje sjedite, više se krećite.
