Nova studija objavljena u časopisu Cell Reports Medicine otkriva kako učestalost pražnjenja crijeva značajno utječe na fiziologiju i dugoročno zdravlje, s najboljim rezultatima povezanim s pražnjenjem stolice jednom ili dva puta dnevno.
Prijašnja su istraživanja ukazala na povezanost zatvora i proljeva s većim rizikom od infekcija i neurodegenerativnih stanja. No budući da su ti nalazi primijećeni kod bolesnih pacijenata, nije bilo posve jasno jesu li neredoviti posjeti kupaonici uzrok ili posljedica njihovih stanja.
“Nadam se da će ovaj rad malo otvoriti umove kliničara za potencijalne rizike neupravljanja učestalosti pražnjenja crijeva”, kaže autor Sean Gibbons s Instituta za sistemsku biologiju, objašnjavajući kako liječnici često nepravilna kretanja vide samo kao “smetnju”.
Prijašnja su istraživanja ukazala na povezanost zatvora i proljeva s većim rizikom od infekcija i neurodegenerativnih stanja. Izvor: Pexels
Gibbons i njegov tim prikupili su kliničke podatke, podatke o načinu života i biološke podatke, uključujući sastav krvi, mikrobiom crijeva, genetiku i drugo, od više od 1400 zdravih odraslih dobrovoljaca bez znakova aktivne bolesti.
Učestalost pražnjenja crijeva koju su sami prijavili sudionici kategorizirali su u četiri skupine: zatvor (jedno ili dva pražnjenja crijeva tjedno), nisko-normalno (tri do šest tjedno), visoko-normalno (jedno do tri dnevno) i proljev.
Kada se stolica predugo zadržava u crijevima, mikrobi iscrpljuju dostupna vlakna, koja fermentiraju u korisne masne kiseline kratkog lanca, i umjesto toga fermentiraju proteine, proizvodeći toksine poput p-krezol sulfata i indoksil sulfata.
“Otkrili smo da čak i kod zdravih ljudi koji pate od zatvora, dolazi do porasta ovih toksina u krvotoku”, kaže Gibbons, napominjući kako ti toksini posebno opterećuju bubrege.
U slučajevima proljeva, otkrili su kliničke slike koje ukazuju na upalu i oštećenje jetre. Tijekom proljeva tijelo izlučuje prekomjernu količinu žučne kiseline, koju bi jetra inače reciklirala za otapanje i apsorpciju prehrambene masti, pojašnjava Gibbons.
Probavne bakterije koje fermentiraju vlakna, poznate kao “strogi anaerobi”, povezane s dobrim zdravljem, napredovale su u optimalnom ciklusu od jedne ili dvije stolice dnevno. Međutim, Gibbons naglašava kako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se taj optimalni raspon preciznije definirao.
Pročitajte više:
Demografski, mlađi ljudi, žene i oni s nižim indeksom tjelesne mase imali su tendenciju rjeđeg pražnjenja crijeva, navodi Science Alert.
Hormonalne i neurološke razlike između muškaraca i žena mogu objasniti jaz, kaže Gibbons, zajedno s činjenicom da muškarci općenito konzumiraju više hrane.
Konačno, uparivanje bioloških podataka s upitnicima o načinu života, jasno pokazuje sliku onih koji obično imaju optimalan ciklus pražnjenja crijeva.
“Konzumacija više voća i povrća, pokazao se kao najveći signal”, kaže Gibbons, uz pijenje puno vode, redovitu tjelesnu aktivnost i prehranu temeljenu pretežno na biljnoj bazi.
Sljedeći korak u istraživanju mogao bi uključivati osmišljavanje kliničkog ispitivanja za kontrolu pražnjenja crijeva velike skupine ljudi, praćeno tijekom duljeg razdoblja kako bi se procijenio njegov potencijal u prevenciji bolesti.
