Nekontrolirano, ali predvidljivo, no neobjašnjivo, crvenjenje može biti agonija kada se osjećamo poniženo, posramljeno ili jednostavno samosvjesno.
Crvenilo, jedinstvena ljudska reakcija koju smo svi iskusili u nekom trenutku, nikad nije zabavno i ne može se sakriti. Ali zašto ljudi pocrvene?
Zapravo se radi o znanstvenom misteriju i jednoj od mnogih čudnih činjenica o ljudskom tijelu te nije sasvim jasno zašto se to događa.
“Radi se o vrlo složenoj reakciji”, kaže psihijatar Gary Small, stručnjak za znanost o mozgu. “Crvenilo ne znači isto za svaku osobu. Nemaju svi jednaku brzinu niti istu sklonost crvenjenju.”
Nova studija sugerira kako se okidač crvenila više veže s pojačanim osjećajem samosvijesti, osjećajem viđenosti ili izloženosti, a ne nekim kognitivnim proračunom onoga što drugi ljudi misle o nama.
Iako ima sve više dokaza o vezi između crvenila i samosvijesti ne znači nužno da to možemo spriječiti.
Charles Darwin još 1872. prikladno opisao crvenilo kao “najneobičniji i najljudskiji od svih izraza”. I nijedna druga životinja na svijetu ne crveni se kao mi.
Pojačava se kad vam netko ukaže da postajete crveni, dok vas i optuživanje za djelo može natjerati na to, bez obzira jeste li krivi ili ne.
Crvene li ljudi jer su iznenada zabrinuti što drugi misle o njima? Izvor: Unsplash
Kada osjetimo neugodu ili sram, to pokreće isti tjelesni sustav kao i reakcija borbe ili bijega. “Postoji emocionalni okidač koji uzrokuje fiziološki odgovor”, kaže dr. Small. “Žlijezde ispuštaju adrenalin u vaše tijelo, što uzrokuje širenje kapilara, pa krv dolazi bliže površini, a vi vidite crvenilo.”
Objašnjenja fiziološke reakcije su jednostavna, navala krvi u lice koja crveni obraze, a ponekad i uši, vrat, gornji dio prsa i čelo. Ali zašto netko pocrveni, to već godinama zbunjuje ljude. Je li to sram ili neugoda zbog nespretne pogreške ili komplimenta ili osjećaj da ste izloženi svima?
Crvene li ljudi jer su iznenada zabrinuti što drugi misle o njima i osjećaju li se osuđenima? Ili se javlja kao nenamjerna, emocionalna reakcija prije nego što smo imali trenutak o tome razmisliti?
Zašto bismo doživljavali neugodnosti na isti način na koji doživljavamo strah ili stres? Neugodnost ili sram primjeri su onoga što znanstvenici nazivaju “društvenom boli”. Budući da naš opstanak kao vrste toliko ovisi o našem osjećaju pripadnosti, evoluirali smo da društvenu bol doživljavamo jednako duboko kao i fizičku bol. Biti izbačen iz grupe može biti jednako opasno za ljude kao i fizičke prijetnje.
“Crvenilo kod promatrača izaziva empatiju”, kaže Small. “To gradi veze ključne za ljudski opstanak.”
Ljudi su društvene životinje koje su napredovale zahvaljujući tome što su dio zajednice. “Ako ste u grupi, imate prednost nad predatorima. Možete zaštititi jedno drugo. Možete podijeliti poslove i tako lakše hraniti svoje mlade”, kaže Small. Ova vrsta suradnje zahtijeva zajednički skup društvenih pravila i puno povjerenja.
Kada član grupe počini društveni prijestup ili na neki drugi način pogriješi, od koristi za grupu će biti ako se razdor može popraviti iskrenom isprikom. Istraživači koji su proučavali crvenjenje otkrili su kako ono može komunicirati iskrenu ispriku bolje od drugih manira, navodi Reader’s Digest.
Skeniranje mozga pokazuje kako crvenilo aktivira područja mozga uključena u emocionalno uzbuđenje. Izvor: Canva
Studija iz 2004. pokazuje kako bi crvenilo moglo biti intenzivnije na jednoj strani lica u usporedbi s drugom – ako netko gleda u osobu sa strane dok pjeva. No mnoge od ovih studija toliko su male da se ne mogu izvući čvrsti zaključci, navodi Science Alert.
“Dok se bljedilo straha može objasniti u smislu preusmjeravanja protoka krvi s kože na skeletne mišiće, manje očito jest zašto bi neugodnost zbog određenih vrsta društvenih problema trebala biti popraćena povećanim protokom krvi u području lica”, kaže psiholog Ray Crozier.
U ovoj novoj studiji, objavljenoj u Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences, Milica Nikolić, istraživačica psihologije na Sveučilištu u Amsterdamu, i njezini kolege pokušali su razriješiti neka od ovih pitanja o crvenjenju pomoću skeniranja mozga karaoke pjevačica dok su gledali snimke njih samih ili drugih ljudi kako pjevaju.
Iznenađujuće, samo su u nekolicini studija mapirali obrasce moždane aktivnosti kod ljudi koji su se osjećali posramljeni ili samosvjesni, i dok su primijetili fiziološke znakove pojačanog uzbuđenja, nitko nije mjerio konkretne pokazatelje crvenila.
Nikolić i kolege otkrili su kako su se obrazi volonterki užarili dok su gledale sebe naspram drugih kako pjevaju, što i nije toliko iznenađujuće.
Funkcionalna magnetska rezonanca (fMRI) skeniranja mozga pokazuje kako crvenilo aktivira područja mozga uključena u emocionalno uzbuđenje i pažnju, dok su područja uključena u mentaliziranje, zamišljanje ili razmišljanje o vlastitom ili tuđem ponašanju, mislima ili namjerama bila “vidljivo odsutna”.
“Ova otkrića pridonose tekućim teorijskim raspravama o prirodi crvenila i podupiru ideju kako socio-kognitivni procesi višeg reda možda nisu nužni za pojavu crvenila”, zaključuju Nikolić i kolege.
Međutim, tim kaže kako njihove rezultate treba “tumačiti s dužnom pažnjom” jer obrasci moždane aktivnosti povezani s mentalnim procesima “tako složenim i prožimajućim kao što su uzbuđenje, pozornost i mentaliziranje nisu posve različiti”.
Pročitajte više:
Čini se da su neki ljudi skloniji crvenjenju od drugih, a to bi mogla biti naslijeđena osobina. Ali zašto neki ljudi češće pocrvene? “To može biti kombinacija genetike i okoliša”, kaže dr. Small. “Možda postoji neka genetska veza između određenih osobina ličnosti i crvenila. Ako imate predispoziciju prema socijalnoj anksioznosti, možda ćete se češće crvenjeti”, kaže.
Za osobe s jako izraženim crvenilom postoji kirurška tehnika poznata kao endoskopska torakalna simpatektomija (ETS) koja se može koristiti za odspajanje živčanih putova odgovornih za crvenilo vašeg lica. Ali kirurški zahvat obično služi za liječenje ljudi koji pocrvene zbog fizičkih poremećaja, a ne zbog socijalne anksioznosti ili drugog psihološkog uzroka.
Kad se jednom počnete crvenjeti, ne možete to zaustaviti, kaže dr. Small. Ali postoje stvari koje možete učiniti kako biste si pomogli. Priznajte svoju grešku, nasmiješite se i duboko udahnite pa će i crvenilo prije proći.
