Možda ste ovo već znali, ali sada imamo i znanstvenu potvrdu kako su zagrljaji dobri za vas.
Zagrljaji i drugi oblici fizičkog dodira mogu pomoći u tjelesnom i mentalnom zdravlju kod ljudi svih dobi, prema novom pregledu preko 200 prethodnih istraživanja.
Kombinirajući nalaze svih ovih studija, znanstvenici su dobili širu sliku o tome koliko bi dodir mogao biti koristan.
“Bili smo svjesni važnosti dodira kao zdravstvene intervencije, no unatoč mnogim studijama, nije bilo jasno kako ga optimalno koristiti, kakve učinke konkretno možemo očekivati i koji su faktori utjecaja”, kaže neuroznanstvenik Julian Packheiser s njemačkog Sveučilišta Ruhr Bochum.
Ovo novo istraživanje pruža određenu jasnoću. Pokazalo se da dodir pomaže u smanjenju osjećaja boli, depresije i tjeskobe, a pozitivan učinak ima i kod djece i kod odraslih.
Među ostalim rezultatima, otkrili su i kako dodir koristi i zdravima i bolesnima, iako ima veći utjecaj kod bolesnih za dobrobiti mentalnog zdravlja.
Novorođenčad također ima koristi od dodira. Izvor: Canva
Iako se čini kako vrsta dodira od zagrljaja do masaže nije previše bitna, ipak najbolje funkcionira dodirivanje po glavi ili licu.
Kraći i češći dodiri izazivaju pozitivnije reakcije, sugerira studija.
Zanimljivo kako dodiri neživih predmeta mogu pomoći u smislu fizičkog zdravlja, ali nisu toliko dobri za mentalno zdravlje. Dodiri ljudi i životinja obično su korisni i fizički i mentalno.
Novorođenčad također ima koristi od dodira, ali pozitivan utjecaj bit će znatno veći kada dodir dolazi od roditelja, pokazuje istraživanje. Je li dodir došao od nekoga koga dobro poznajemo postaje manje važno kako starimo.
U proteklih smo nekoliko stoljeća dali prednost razgovoru u odnosu na dodir. Izvor: Pexels
Tim upozorava kako bi neki od nalaza mogli biti lažno pozitivni, ali nije jasno hoće li se održati u različitim kulturama, navodi The Guardian.
Istraživanje bi moglo potaknuti novi rad na terenu, uključujući kako se dodir može koristiti uz druge tretmane, kaže profesorica Katerina Fotopoulou sa Sveučilišta u Londonu.
“U proteklih smo nekoliko stoljeća dali prednost razgovoru u odnosu na dodir ili druge somatske terapije. Ovaj pregled daje nam potreban naglasak i povjerenje da popravimo ovu ravnotežu daljnjim, pažljivim proučavanjem intervencija dodirom”, dodaje.
Pročitajte više:
Naravno, dok velika meta-analiza poput ove pomaže uočiti veće obrasce među populacijama, odgovori na dodir i dalje se dosta razlikuju od osobe do osobe. Istraživači također naglašavaju da dodir mora biti sporazuman kako bi bio koristan, ističe Science Alert.
“Više konsenzualnih dodira tijekom dana mogu pomoći ublažiti mentalne i fizičke tegobe”, ističe dr. Helena Hartmann, koautorica istraživanja iz Sveučilišne bolnice u Essenu.
Za mnoge od nas provođenje više vremena u fizičkom kontaktu s drugima može poboljšati mnoge aspekte našeg zdravlja, pokazuju podaci. Možda i ne čudi s obzirom na to da se dodir razvija prvi od naših osjetila i nešto što nam obično nedostaje kada nije tu. Doista, mnogi su bili pogođeni gubitkom kontakta s drugima tijekom pandemije.
“Ako želite zagrliti obitelj ili prijatelje nemojte se suzdržavati, sve dok druga osoba daje svoj pristanak”, kaže Packheiser.
Istraživanje objavljeno u Nature Human Behaviour.
